Stier se ne slaže s idejom ukidanja Dana antifašističke borbe kao državnog praznika

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman svojedobno je uložio popriličan trud da 22. lipnja 1941., dan kada su komunisti u šumi Brezovica pored Siska osnovali partizanski odred bude prepoznat kao početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.

Nasuprot kritikama da Prvi sisački partizanski odred nema značaj koji mu se pokušava dati, Tuđmana je vjerojatno vodila želja da ovim datumom “pregazi” 27. srpnja, koji se u bivšoj državi slavio kao Dan ustanka, a oko kojega se i danas lome koplja zbog terora “ustanika” nad hrvatskim življem. Gotovo tri desetljeća kasnije saborski Odbor za ratne veterane predlaže da se taj dan više ne obilježava kao državni praznik i neradni dan, nego tek kao spomendan, a iza takvog prijedloga najglasnije stoje zastupnici iz Tuđmanova HDZ-a. U amandmanu Odbora za veterane premijer Andrej Plenković iščitao je pokušaj detuđmanizacije HDZ-a kojoj, kaže, treba stati na kraj.

– Ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i tako će i ostati – poručio je Plenković nakon sjednice Vlade. Đakić je uzvratio kako on nikad nije radio protiv Tuđmanove politike, a ideju da Dan antifašističke borbe bude tek spomendan pokušao je pripisati savjetniku predsjednice RH Anti Deuru, što je fokus prebacilo na Kolindu Grabar-Kitarović. S Pantovčaka su, međutim, odmah poručili da to nije stav ni predsjednice ni njezina ureda, a sam Deur demantirao je da je ikada iznio takav prijedlog.

Prijedlog ukidanja praznika antifašističke borbe tumači se i kao pokušaj HDZ-ove desnice da našteti Plenkoviću, no protiv ideje Odbora za veterane jučer je ustao i Plenkovićev protukandidat za čelnu funkciju u HDZ-u Davor Ivo Stier. On je u podužem statusu na Facebooku procijenio da su članovi Odbora prijedlog dali u najboljoj vjeri te spomenuo da je Prvi sisački partizanski odred osnovan na dan kada je Hitler napao Sovjetski Savez i kada je Kominterna zapovjedila borbu protiv nacista s kojima je do tada paktirala. Ističe, međutim, da je Tuđman za ideju neovisne Hrvatske htio pridobiti i ljude koji su se vezali uz partizanski pokret, a kasnije nastradali u Jugoslaviji, poput Andrije Hebranga.

“Tuđman je uspostavio 22. lipnja kao državni praznik, s intencijom stavljanja antifašizma u funkciju stvaranja hrvatske države, a nasuprot starom Danu ustanka u Srbu kao zloporabi antifašizma u jugoslavenske i protuhrvatske svrhe”, ističe Stier i zaključuje kako bi bilo nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali i “dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju s imenom Franje Tuđmana kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu”.