Stari biskupi za lustraciju, novi se u politiku ne žele miješati

Bilo je sasvim izvjesno da će propovjedaonice na Veliku Gospu biti okidač za iznošenje crkvenih stavova o političkoj situaciji. Diktira to približavanje predizborne kampanje. S jedne strane, Crkva, tj. njezini pastiri, biskupi, imaju pravo sudjelovati u javnom životu, kada s kršćanskih zrenika motre ono što nije etično ne samo po kršćanskoj nego i po univerzalnoj etici.

Poput kralja Heroda

Ne mora se to svakome sviđati, ali to pravo biskupima nitko ne može uskratiti. S druge strane, ovogodišnja je Velika Gospa otkrila i drugi fenomen, koji valja zabilježiti, a to je da je u Hrvatskoj na djelu ipak “novogovor” novih biskupa, koji su imenovani u posljednjih godinu i pol dana i koji, od Krka i Gospića do Šibenika, nisu u svojim propovijedima preveliko značenje davali politici.

Najživopisniji u analizi političke scene bio je, kako to u svome stilu i inače čini, biskup sisački mons. Vlado Košić, koji je poručio: “Utecimo se Majci Mariji s molbom da nam izmoli da na vlast dođu čestiti ljudi, oni kojima će na prvom mjestu na srcu biti zajedničko, a ne njihovo osobno dobro, koji će biti hrabri obračunati se s financijskom i političkom korupcijom, koji će nas već jednom osloboditi jugo-komunističkog nasljeđa te provesti lustraciju da ne moramo gledati u Njemačku, već da sami odbacimo one koji su, poput kralja Heroda, činili zločine nad našim narodom i tolika desetljeća ga progonili te se i danas osjeća robom u vlastitoj zemlji, koja jest oslobođena, ali nije očišćena od prljavština starih laži i nametnutog nam beznađa“.

Prema njemu, Hrvatskom danas ne mogu vladati “oni koji su štitili i štite ubojice i taj zločinački režim“ i predložio je da se „objavi popis svih onih koji su u Saboru 28. lipnja 2013. glasovali za zakon o zaštiti udbaša ‘pa da birači na skorim izborima znaju kada budu glasovali tko su bili zaštitnici ubojica i zločinaca’ i nipošto njih ne biraju“.

Primijetiti patnju drugih

Lustraciju je spominjao i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, ali više kao „lustraciju naših podjela, mržnje, predrasuda kako bismo mogli prepoznati u svakom čovjeku svoga bližnjega“, odnosno „lustraciju brvna iz našega oka kako bismo bolje vidjeli i pomogli drugima da i oni lakše izvade trn iz svoga oka“. Biskup dubrovački mons. Mate Uzinić tu je autoreferencijalnu tezu, za kojom često poseže upravo papa Franjo, još produbio rekavši kako „u ovo predizborno vrijeme naše hrvatsko društvo ima potrebu za uznesenjem nas katolika, za onima koji neće biti egoistični i ravnodušni, prepuštajući stvarnost ovog svijeta drugima, koji će primijetiti patnju drugih, koji se neće zatvoriti u svoju umišljenosti i samodostatnost, koji neće zamijeniti imati i biti“.

“Ovo društvo i vrijeme ima potrebu za onima koji se zalažu u korist drugih, za dobro svijeta, dobro društva, dobro Crkve, u korist obitelji i za obitelj, za svakog čovjeka, od nerođenih do bolesnih, osamljenih i umirućih, isključenih, prognanih i izbjeglih, nezaposlenih i slabo plaćenih, ma jednostavno svih ljudi i svakog čovjeka, ali i sve stvorene stvarnosti“, rekao je mons. Uzinić, definirajući zapravo okvire crkvenog političkog angažmana, koji mora biti vidljiv i jasan, ali ne i u službi nečijih stranačkih interesa.