Iako je u nekim prethodnim vremenima vrhunac potrošnje energije bio u zimskim mjesecima zbog velikih hladnoća, zadnjih godina svjedočimo da su pikovi sasvim suprotni, u ljetnim mjesecima. Klimatske promjene i razvoj tehnologije doveli su do masovne rasprostranjenosti klima-uređaja, a kada se na to doda turistički karakter Hrvatske tijekom ljeta s milijunima dodatnih privremenih stanovnika – turista, jasno je da do najveće potrošnje dobara, i to ne samo energetskih, dolazi upravo tijekom srpnja i kolovoza.
Srpanj 2023. ostat će upisan u povijesti kao najtopliji mjesec u posljednjih 120.000 godina, kako tvrdi Klimatski institut EU. Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca trošili smo ogromne količine električne energije za hlađenje. Kako ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, 17. srpnja između 14 i 15 sati u Hrvatskoj je zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je, navode iz OIEH-a, i najveći rekord u potrošnji u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje sustava.
Srušen rekord: Najviše struje ikad u satu potrošili smo 17. srpnja između 14 i 15 sati
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Broj nezaposlenih pao ispod 65 tisuća, na razine na kojima je bio davne 1975. godine
Hrvatska danas ima stotine tisuća stanovnika manje nego sredinom 1970-ih, a velik dio radno aktivnog stanovništva posljednjih je desetljeća emigrirao, posebno nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine
Stojković i Beljo napravili show pred Dalićevim očima. Poslali su mu jasnu poruku...
Dinamo je pokazao ne samo bolju kvalitetu, ne samo bolju taktičku ideju, već i daleko bolji pristup utakmici, i bilo je samo pitanje vremena kada će plavi to kazniti
Po prvi put snimljeno kako ukrajinski dron kamikaza lansira rakete na vojsku na tlu
Ruski Telegram kanali objavili su, a ukrajinski prenijeli, video snimku koja pokazuje ukrajinski dron FP-2 kako lansira nenavođene rakete na mobilnu jedinicu protuzračne obrane na okupiranom Krimu.
Globalna ulaganja u infrastrukturu veća od 150 bilijuna dolara do 2050.
Najviše se ulaže u sektor obrane, godišnja izdvajanja za vojarne bit će 2,3 puta veća nego 2024. potaknuta sve izraženijim geopolitičkim rizicima
Štit od dronova iznad Njemačke grade dva giganta
Zbog trenutačne geopolitičke situacije zaštita kritične infrastrukture postaje sve važnija, pa se razvijaju tehnologije za kibernetičku sigurnost
to samo pokazuje da nema šanse za neki veći prelazak na električna vozila. Pa prosječna potrošnja jednog e-automobila je kao potrošnja jednog hrvatskog kućanstva. Znači da nema šanse uz ovakve kapacitete bude to moguće. problem rade klima uređaji kada se uključe, a što će tek biti kad se budu morale puniti i te igračke na baterije.