Veliku je pozornost već sada, početkom godine, izazvala nova knjiga sadašnjeg voditelja Harvard Study of Adult Development, harvardske studije razvoja u kasnijoj dobi, Roberta Waldingera i njegova kolege Marca Schulza. Riječ je, zapravo, o studiji koja već 85 godina istražuje što je potrebno kako bismo imali sretan život. I kao takva je najdulja studija te vrste u svijetu.
Počela je 1938. godine praćenjem 724 osobe da bi se onda pretvorila i u svojevrsnu obiteljsku studiju jer su vremenom te osobe stvarale i obitelji. Waldinger je, tako, četvrti direktor te studije. U knjizi koju je Waldinger objavio s kolegom najbitnije je za sretan i ispunjen život održavanje dobrih odnosa s ljudima.
KAKO SMO PROGRAMIRANI?
Sreća nije trajno stanje, a najbolje je biti pozitivni realist
Sreća je tema kojom su se u povijesti bavili filozofi, znanstvenici i teolozi, a i danas se rade istraživanja i studije
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
INICIJATIVA ZA REFERENDUM OSUĐENA NA PROPAST
HDZ neće podržati rušenje Tomaševića, Matijević: Izbori su bili prije pola godine
Jedino tko bi cijeloj inicijativi, drže u zagrebačkom SDP-u, mogao dati ozbiljnost je HDZ, što u toj stranci to, kako stvari stoje, isključuju
INTERVJU: IGOR RUDAN
Zahvaljujući AI-u živjet ćemo dulje, raditi sve manje, imati univerzalni dohodak
Direktor Centra za globalno zdravlje, član Kraljevskog društva u Edinburghu te gostujući profesor na Sveučilištu Oxford govori o umjetnoj inteligenciji, Oxfordu i Harvardu, Tesli i svijetu u 2026. godini
MARINKO JURASIĆ
Unatoč Thompsonu, desnica nema šanse srušiti s vlasti Tomaševića
Već i referendum radi izvanrednih izbora u Zagrebu bio bi osuđen na propast pokrene li ga krajnja desnica. Pitanje je i može li uspjeti bez podrške HDZ-a, koji pak ne bi mogao prihvatiti politički rizik dolijevanja ulja na vatru.
SEDAM MJESECI OD PONTIFIKATA
Zanima li papu Stepinac? Možda, ali kad procijeni da njegova kanonizacija gradi, a ne razara
Ne skriva da nastavlja liniju pape Franje, ali nastavlja je drukčije. Kao graditelj mostova želi povezati razdvojene tabore u Crkvi koji su danas ideološke tvrđave. No tu se otvara opasnija mogućnost da "most" postane trajna legitimacija paralelnih Crkava koje se više ne slušaju, nego samo administrativno trpe
ZORAN VITAS
Rat se dobiva ekonomijom, a ni europska ni ruska nisu baš u nekoj formi
Ruska vojska u ovom se ratu doista pokazala kao tigar od papira, bez koncepcije, s lošim lancem zapovijedanja što se tek donekle popravilo, s incidentima koji su u modernoj vojsci neprihvatljivi