Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Čobanac

Slavonski lonac kao muzej i svjedočanstvo povijesti

10. 08. 2018. u 12:00 0
Velika slavlja održavaju se u vinogradima i na gradskim trgovima, a svako je vrijedno posjeta ovom kraju Hrvatske jer tu se uživa uz tamburice

Prošlost i običaje požeške Zlatne doline i pakračko-lipičkog kraja najlakše ćete iščitati kušajući jela koja o njima pričaju slikovito, i mirisom i okusom. O životu tih najstarijih vremena kada se znalo živjeti s prirodom, bogatstvom potoka, brzaca i šuma, posvjedočit će vam pastrva na žaru, kuhani dimljeni šaran, čobanac i divljač na sto načina.

Brodsko-posavska županija Tvrđava Brod sjedište je turizma, ali i navijača

Mađarske utjecaje ugarskih plemića i kraljica koje su ovdje rado stolovale, pronaći ćete u ribljem paprikašu, perkeltu od soma, satarašu ili sekelji gulašu. Nigdje u Slavoniji nema toliko orijentalnih utjecaja koliko ovdje. A kako i ne bi kada su Požega i ovaj kraj bili središte sandžakata dugih 150 godina.

Jednostavnost svagdanjeg skromnog života seljaka u kojemu se meso jelo samo dva puta tjedno, zrcali se u domišljatim jelima poput rezanaca s makom ili orasima, bijelih i kukuruznih žganaca, cicvare, trganaca sa sirom, dimljenog sira ili pak štrudle od jabuka i sira.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Iz Turističke zajednice Požeško-slavonske županije pozivaju vas da u sklopu projekta Okusi Zlatne Slavonije razmazite svoje nepce tim slavonskim kulinarskim blagom u vrhunskim ugostiteljskim objektima kao što su izletište Omanovac i hotel Pakrac u gradu Pakracu, Zlatni lug, Vila Stanišić, Grgin dol i Stari fenjeri u Požegi, Čiča Mata u Velikoj, Klas u Pleternici i Schon Blick u Vetovu. Okusit ćete svu zasitnost čorbi, ali i slast delicija od crne slavonske svinje poput čvaraka, masti, kobasica, kulena ili šunke.

Gostoljubivost Slavonije Slavonski stol pun posebnih okusa i vrhunske kapljice

Znaju što je gospodski šmek

Slavonska kuhinja nipošto nisu samo čobanac, fiš-paprikaš, kulen i sarma. U mnogim finim jelima poput domišljatih pašteta, kokošje juhe s lebernoklama, kuhane govedine s nebrojenim umacima, dobrih birtaških fileka, prhkog kolača od višanja, šmarna, tačkrla i knedli, otkrit ćete vjekovni kozmopolitizam ovog kraja koji je nanijela povijest utiskujući ovdašnjim gradovima dubok trag gospodskog šmeka koji zna što je dobra hrana.

Neka od zaboravljenih jela poput gojtana, ćupteta, tajnovite saganlije, granadir marša, čvarkare, rezanaca na brdo, pester šnita ili živadskog paprikaša donosi monografija “Muzej u loncu” etnologinje Maje Žebčević Matić, ravnateljice požeškog Gradskog muzeja.

– Cilj je promicanja tradicionalne slavonske gastronomije razbiti predrasude o slavonskoj kuhinji. Riječ je o jelima koja u sebi nose snažnu običajnu i povijesnu priču. Slavonija je poznata po tome da se u nju vrijedi doći dobro najesti, ali nama često spočitavaju da smo, zahvaljujući brojnim povijesnim utjecajima, mi jednostavno kopirali jela svih naših susjeda, što nikako ne stoji. Stoga na ovaj način želimo skinuti tu stigmu. Želimo kapitalizirati svoju baštinu, naučiti živjeti od nje i ponuditi gostima nešto što nikada nisu probali ni vidjeli – ističe Maja Žebčević Matić.

PROMO Poseban plemićki odmor u Kuriji Janković pokraj Virovitice

Stari Rimljani prozvali su požeški kraj Vallis Aurea – Zlatna dolina. Dolina je to koja svakom gostu pruža nezaboravan doživljaj uživanja u vrhunskoj vinskoj kapljici. Program “Slavonski puti” pruža pravi doživljaj enogastronomske meke istočne Hrvatske. Zemljopisna pozicija vinograda, reljef, struktura tla, mikroklima, stoljetna tradicija vinarstva, prezentiraju svoje naslijeđe kroz tri vinogorja, svako posebno i jedinstveno na svoj način. Vinogorje Požega – Pleternica, vinogorje Kutjevo i vinogorje Pakrac povezani su programom Slavonski puti kroz više od trideset vinskih podruma.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Veliko slavlje sv. Vinka

Graševina je najpopularnije vino u Hrvatskoj. Raskošne arome, razvijenih sortnih mirisa i okusa, zlatno-zelene, kristalno bistre boje s brojnim cvjetnim, voćnim i mirodijskim senzacijama, skladnog je i punog okusa. Posebnost položaja slavonskih vinograda omogućuju razvoj čitave lepeze vina graševina, od kvalitetnih, vrhunskih, pa sve do desertnih vina izbornih i ledenih berbi. Uz graševinu, na Slavonskom putu možete kušati chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zeleni, müller thurgau od bijelih vina te frankovku, zweigelt, syrah, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, od crnih vina.

PROMO Prošećite stoljetnom šumom, provozajte se kočijom i uživajte u prirodi

Glasoviti kutjevački Stari vinski podrum iz 1232. godine mjesto je svakodnevnih susreta ljubitelja vina, a posjeduje i najveći broj arhivskih vina – nadaleko poznatu graševinu, sivi pinot, bijeli pinot, traminac, rajnski rizling.

Neposredno uz kompleks podruma (13. stoljeće) u kojem su nekad boravili glasoviti barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija te nove vinarije nalazi se novouređeni dvorac Kutjevo. Kutjevo i požešku dolinu preporučamo posjetiti za Vincelova, tradicionalne, nadaleko znane vinske manifestacije kojom se označuje početak prvih radova u vinogradu (siječanj).

Bjelovarsko-bilogorska županija Šaranski ribolov privlači i susjede Slovence i Mađare

– Vincelovo je specifična tradicionalna svetkovina u čast sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i njihovih vinograda kojom vinogradari ovoga kraja tradicionalno obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Na trsu na kome vlasnik obavi rezidbu, vješaju se kobasice, slanine, švargli, kako bi budući grozd bio velik, pun i zdrav i zalije ga se vinom uz molitvu da godina bude rodna – objašnjava Maja Jakobović Vukušić, direktorica županijske Turističke zajednice.

Velika slavlja održavaju se u vinogradima i na gradskim trgovima paljenjem vincelovske vatre, a vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz nezaobilazne zvuke tamburice. 

pogledajte na vecernji.hr

Još nije ostavljen niti jedan komentar! Pokrenite raspravu!

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".