Danas završava 18 godina duga era u kojoj je na čelu najvažnije njemačke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) bila Angela Merkel. Čak 1001 delegat te stranke u Hamburgu na konvenciji odabrat će osobu koja će naslijediti kancelarku mirne ruke na čelu stranke.
Pravih kandidata su troje, glavna tajnica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, konzervativni poslovnjak Friedrich Merz te ministar zdravstva, još nešto desniji Jens Spahn. Analitičari kažu da će se prava borba voditi između prvo dvoje koji predstavljaju suprotne polove stranačke nomenklature: centar i desnicu. Onaj tko pobijedi, vrlo je lako moguće, jednog će dana postati novi šef vlade.
Migrantske teme dominiraju
Slabiji rezultati konzervativne stranke na posljednjim saveznim izborima, ali i nedavnim lokalnima u Bavarskoj i Hessenu probudili su nezadovoljstvo unutar stranke. Angela Merkel zato je rekla krajem listopada da se na ovoj stranačkoj konvenciji neće kandidirati za novu-staru šeficu CDU-a.
No, isto tako, svoj će mandat na čelu vlade najvažnije članice Europske unije odraditi do kraja, do 2021. godine.
No, analitičari nisu sigurni da će vlada opstati dotad zbog zategnutih odnosa u vladajućoj koaliciji. CDU zato odabire novog stranačkog šefa, a stranačkom raspravom, inače vrlo civiliziranom na vrhu stranke, dominiraju teme o odnosu prema najkontroverznijem potezu Merkel: odluci 2015. da otvori njemačke granice za sve migrante koji u tu zemlju žele ući.
Mijenja se europska slika?
Sve troje kandidata ogradili su se, barem djelomično, od takve politike. Očekivano, najmanje je to učinila Kramp-Karrenbauer, koju njemačka javnost vidi kao izrazito sličnu trenutačnoj kancelarki.
S druge strane, Merz i Spahn jasno su rekli da se stranka treba vratiti na desnije pozicije, posebno na ovom području.
Merz je čak postavio pitanje promjene ustava koji sadržava individualno pravo na azil, po čemu je jedinstven u svijetu. Spahn je pak pokrenuo pitanje potrebe odbacivanja političke korektnosti.
Sve to upućuje na to da se stranka suočava s pitanjem želi li na čelu imati osobu koja će predstavljati kontinuitet ili diskontinuitet. Vjerojatne su dvije mogućnosti.
Oni koji smatraju da birače, koji su većinom prebjegli krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), treba vraćati pragmatizmom i ozbiljnošću, birat će Kramp-Karrenbauer, koju neki nazivaju “mini Merkel”.
Oni pak koji misle da je vrag odnio šalu i da se protiv krajnje desnice treba boriti umjerenom desnicom, glasat će većinom za Merza. A rezultat glasanja bit će putokaz smjera u kojem kreće Njemačka. A onda možda i cijela Europa.
Pogledajte specijal o Angeli Merkel:
Bez tradicije, vjere ,cvrste ruke i strogih pravila i obitelji se raspadaju ,a gdje nece i narod. ljevicarstvo je gej