Dok će učenicima OŠ "Braća Bobetko" u Sisku danas za vrijeme velikog odmora biti posluženo varivo od graška i povrća s njokima, kruh i voćka, a jučer su ručali tjesteninu s mljevenom puretinom, učenici u Splitu, gradu znatno većeg proračuna od Siska, ručat će pekarske proizvode. Danas u OŠ Split 3 na meniju će biti jastučić od sira i voćka, a lisnato pecivo i jogurt bili su im posluženi jučer u školi. Kako je i zašto moguće da djeca diljem Hrvatske, unatoč izuzetnoj Vladinoj mjeri da financijski osigura gradovima i općinama, kao osnivačima škola, novac za jedan obrok dnevno, nemaju barem približne uvjete u prehrani? I jesu li pritom krivi ravnatelji? Nikako.
Prilagođena prehrana
Isključiva odgovornost leži na vodstvu svih gradova i općina koji su godinama odbijali ulagati u škole, ignorirajući problem i očekujući da će im država riješiti sve što im za škole na njihovu području treba. Pa i sad očekuju da im drugi riješe probleme kad moraju svakom djetetu ponuditi jelo. A da je opcija bilo i da se moglo ulagati, svjedoče brojni manji gradovi sa znatno manjim proračunima koji su ulagali u školske kuhinje – kako iz vlastitog proračuna tako i iz EU sredstava osiguravajući sve da djeci u školama već odavna ponude topli ručak. Jedan od sjajnih primjera je i Grad Sisak koji još od 2017. svojim učenicima servira ne samo kuhano nego i izrazito zdravo, pritom ne smišljajući izgovore za vlastitu odgovornost, već vodeći računa o namirnicama i činjenici da u školama postoje i djeca koja moraju, zbog zdravstvenih razloga, imati prilagođenu prehranu. Te je godine naime OŠ "Braća Ribar", kao prva u Hrvatskoj, dobila certifikat Healthy Meal Standard (HMS), prvi certificirani sustav kvalitete koji je rezultat dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja i koji djeluje sukladno ISO standardima kvalitete, nakon što je osoblje prošlo certifikaciju. Ubrzo nakon toga isto je uvedeno i u ostale sisačke škole u kojima se priprema i posebna prehrana za djecu s alergijom na hranu ili dijabetičare.
I Karlovac, Prelog, Varaždin...
Vlasnica i osnivačica spomenutog certifikata je Diana Gluhak Spajić, magistra nutricionizma, koja za Večernji kaže da je "posljednjih 30 godina netko kriv jer se na školske kuhinje gleda kao na trošak umjesto da se to smatra ulaganjem". A isti certifikat spremaju se, kaže Gluhak Spajić, uvesti i gradovi Karlovac, Prelog, Varaždin, Ozalj te Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska i Zagrebačka županija u svoje škole i vrtiće. Štoviše, posve besplatno nutricionistica Gluhak Spajić sada će pomoći OŠ Manuš u Splitu, rijetkoj s tog područja koja ima kuhinju, u snalaženju s pripremom i osiguravanjem što kvalitetnije prehrane za učenike.
– Na školskom meniju nikako se ne bi trebali naći dodaci prehrani, koje često vidimo u obliku multivitaminskih prahova koji se miješaju s vodom. Treba izbjegavati industrijski procesirane namirnice kad je to moguće te izbaciti hranu koja sadrži pojačivače okusa – poručuje Gluhak Spajić.
– Ono o čemu se treba voditi računa jest koliko je često nešto ponuđeno učenicima. Neke će škole ponuditi pizzu dva puta tjedno, a Sisak će je nuditi jednom mjesečno. Stvar je u umjerenosti, ne u uskraćivanju, djecu se treba naučiti zdravoj prehrani – kazala je Gluhak Spajić navodeći da u višegodišnjoj suradnji sa sisačkim školama sve funkcionira tako da na kraju godine svaka škola s tog područja dobije analizu u kojoj su preporuke što je još potrebno poboljšati u kuhinji kojih se škole i Grad redovito pridržavaju i ulažu. Uostalom, Sisak je, kako bi zdrava prehrana bila dostupna u svim školama, uredio kuhinje u svih devet osnovnih škola. Pored toga, voće i povrće na jelovniku su svaki dan, a jabuke, grožđe, mrkva, krastavci i ostalo voće i povrće nabavlja se od OPG-ova s područja grada. Budući da su sve potrebne investicije te zapošljavanje kadra odrađene davno prije sufinanciranja školske prehrane od države, u Sisku problema s toplim obrocima nemaju, a roditelji od siječnja više ne plaćaju 150 kuna mjesečno za prehranu. Trenutačno program školske kuhinje koristi 91 posto (2700) učenika osnovnih škola Siska, a sada će ih biti svih 100 posto (2967) učenika.
VIDEO Konzumiranje previše soli može oslabiti imunitet, tvrdi novo istraživanje