Hrelja otkriva: Od dopunskog zdravstvenog osiguranja oslobađa se još 70.000 ljudi

Od prvog ožujka broj građana koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje porasti će za čak 70 tisuća. Otkrio je to u Političkom intervjuu tjedna televizije Večernji list zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja čiji je prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, a kojim se povećava prihodovni cenzus na osnovu kojega građani ostvaruju pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje Vlada nedavno prihvatila i koji je dobio potporu čak 47 saborskih zastupnika vladajuće većine za ulazak u hitnu saborsku proceduru.

Sam Hrelja kazao je u emisiji kako je o izmjenama zakona razgovarao i s premijerom i kako je u dogovoru s njim o zakonu prije njegovog upućivanja u proceduru obavio razgovore i s ministrima financija, zdravstva i socijalne skrbi te kako nema niti jedne prepreke da se on i ne izglasa.

- Prema novom zakonu koji sam uputio u proceduru novi cenzusi iznosili bi 3130 kuna za osobu koja živi sama i 2500 za člana obitelji. Usporedbe radi, nakon usklađivanja u 11 mjesecu ove godine taj cenzus za samce bio 2840 kuna, a za člana obitelji 2241 kunu. Procjena je da bi se time stvarno povećao opseg onih koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, odnosno da bi ih bilo oko 70 tisuća više. U ovom trenutku zaštićenih od te vrste plaćanje je 300 tisuća po prihodovnom cenzusu od čega je 106 tisuća umirovljenika - objasnio je Hrelja.

Na pitanje ima li država za to novca i može li se tako nešto priuštiti Hrelja je kazao da je to puno manje novca nego se plaćalo 2012. ili 2017. jer se u međuvremenu broj oslobođenih od plaćanja dopunskog zdravstvenog smanjio zbog niskih cenzusa.

- Mi sada hvatamo ritam da bi držali jedan primjeren broj ljudi pod zaštitom, a što je isto tako u funkciji borbe protiv siromaštva. S druge strane cilj nam je da ti ljudi budu zaštićeni jer sami možda ne mogu platiti sami policu od 840 kuna godišnje, a posebice kada ministar zdravstva Vili Beroš s druge strane govori da će povećati participaciju za skupe preglede sa 2000 na 4000 kuna, a samo dopunsko oslobađa ljude od tih troškova, troškova dnevnog boravka, ortopedskih pomagala - kazao je Hrelja.

Govorio je i o svim novinama koje u 2023. godine očekuju hrvatske umirovljenike posebice onoj najvećoj, a to je da nadživjeli bračni partner smije koristiti svoju mirovinu i dio mirovine bračnog druga u visini 27 posto obiteljske mirovine.

-To je dogovoreno i ušlo je u zakon i to je jedna nova razina civilizacijska u državi. Ima i emotivni karakter jer svakome je drago pet- šest godina nakon smrti bračnog druga dobiti od njega neku ostavštinu, uspomenu. Ne radi se tu samo o novcu već i o vrednovanju braka, zajednice, zajedničkog ulaganja u mirovinski sustav - kazao je Hrelja. Druga novina, dodao je, je da će sve obiteljske mirovine od siječnja (isplata od veljače) biti uvećane za 10 posto.

- Sad će ljudi znati kolika im je obiteljska mirovina i da li im se isplati prelaziti iz svoje u obiteljsku - kazao je Hrelja. Na pitanje hoće li ta procedura predugo trajati i što ukoliko se ispriječi komplicirana birokracija pred građane Hrelja je kazao kako je bitan osigurač koji su ugradili u cijeli postupak da građani cijelu godinu imaju vremena za predaju papirologije jer bez obzira kada njihov zahtjev dođe u mirovinsko na novac od dodatka pravo imaju od 1. siječnja 2023. godine.

- Procjena kaže da će doći oko 150 tisuća novih zahtjeva. Nekima će se pokazati da je isplativije ostati u obiteljskoj uvećanoj za 10 posto, a nekima da je bolje uzeti svoju uz dodatak. To je individualno pravo. Oni koji nisu koristili i dirali mirovinu preminulog bračnog druga jer je njihova bila povoljnija, oni mogu već danas dati zahtjev za izračun obiteljske mirovine uz priloženi vjenčani list i smrtovnicu kao dokaz. Oni ostaju i dalje u svojoj mirovini a određuje im se samo taj dodatak po preminulom bračnom partneru -kazao je Hrelja.

Ipak, svjestan je da sve ove novosti neće riješiti problem velikog siromaštva među umirovljeničkom populacijom.

- Bitno je da se za borbu protiv siromaštva za dodatnih 3 posto podiže najniža mirovina. Ona je sada 77,64 kune po godini staža. I to je zaštitni mehanizam. Procjenjuje se da su svega dvije trećine tih mirovina pokrivene uplatom doprinosa i tu država plaća i svoju neodgovornost što je pustila da ljudi rade za tako male plaće. Je li to dovoljno ili nije? Naravno da nije dovoljno, trebalo bi imati strategiju borbe protiv siromaštva i to vrlo precizno definiranu no nadam se da će ovaj mandat potrajati pa da se i time malo pozabavimo - kazao je.

I pitanje obiteljskih mirovina, kazao je, može se gledati kao jedan vid borbe protiv siromaštva jer je to u suštini defeminizacija siromaštva u starosti.

- Tu smo ciljali najviše na žene koje su u 93 posto slučajeva korisnice obiteljskih mirovina iz uz njih je bilo vezano siromaštvo žena u starosti. I s ovih 10 posto ili s dijelom isplate mirovine i bračnog druga nadamo se značajnije im dati sigurnost jer to ulazi u bazu njihove mirovine - kazao je.

Komentirao je i početak isplate jednokratne novčane pomoći koju će primiti 685 tisuća umirovljenika. Na pitanje zašto se pomaže samo s onima do 4360 kuna mirovine kazao je da se negdje moralo "podvući".

- S time su se složile u umirovljeničke udruge kroz nacionalno vijeće. Je li to ispravno?. Mogu reći da je to mjera najšireg obuhvata i treba ju pozdraviti jer je isplaćena već treći put ove godine. Najavljivao sam više puta do sada da ako bude dobro punjenje proračuna da će biti još-kazao je i dodao kako je ciljano da se pomogne najslabijima u društvu da prežive ovu krizu. Kad se situacija, dodao je, stabilizira treba razmišljati o nekom trajnom povećanju mirovina, ali u ovom kriznim vremenima to se, tvrdi, ne može planirati.

- Ima nepravdi. Ako netko ima 4400, on nije dobio niti jednom pomoć. Ali ako ciljate socijalnu mjeru i želite pomoći najsiromašnijima onda ćete napraviti ovako. Može se naći primjedbi, ali ovo je najbrža mogućnost podjele tog novca i najefikasnija metoda. Da je 100 posto ispravna i poštena ne, ali pogađa 85 posto populacije i one kojima je baš potrebna - zaključio je Hrelja.