Gošća podcasta Bobu Bob! Večernjeg TV-a glavna direktorica HUP-a Irena Weber u razgvoru s urednikom Igorom Bobićem istaknula je da poslodvaci i dalje misle da nije trebalo biti povećanja minimalne plaće jer ju ne prati produktivnost i jer to utječe na ukupnu masu plaća iako su svjesni da 800 eura neto nije nešto s čim se može dostojno živjeti. Sve to, dodaje, u situaciji kad nisu provedene reforme, s glomaznim administrativnim aparatom i lošom uslugom u javnom sektoru. Direktorica HUPa ističe da se već počeo smanjivati broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, a očekuje se da će otkaza biti još jer mnogi poslodavci neće moći podnijeti trošak rada. Misli da Vlada treba na drugi način trebala pomoći najugroženije skupine subvencijama te tako utjecati da žive bolje.
"Dakle, definitivno jasno je, pogotovo minimalna plaća, da ona mora rasti. To uopće nema dileme. Međutim, problem je kada ona ovako strelovito i snažno raste iznad razine produktivnosti. Na taj način mi potkopavamo svoju konkurentnost i nećemo uspjeti se nametnuti na tržištu EU, a i globalno", naglasila je. Weber kaže da Vlada mijenja narativ na tragu njihovog jer više nije tako darežljiva. Vjeruje da se iz riječi ministra financija Primorca,a nakon preporuka MMF-a da se zaustavi rast plaća, da iščitati promjena narativa jer je proračun neodrživ i drukčija je situacija nego u izbornoj godini kada su plaće porasle na godišnjoj razini čak 48% što si ni jedan poduzetnik ne bi mogao priuštiti. Prvi test za Vladu,kaže, bit će pregovori sa sindikatima javnih i državnih službi oko osnovice gdje je traženo 12%, a nuđeno 1%.
Mislite li da da bi Plenković mogao reći ne sindikatima u ovoj godini bez izbora?
"Ja vjerujem da hoće. Mislim da bi trebao i vjerujem da hoće. Znači, osim samog ograničenja rasta plaća u javnom i državnom sektoru, ono što bismo stvarno voljeli vidjeti je smanjenje broja zaposlenih". Za razliku od toga kako to vidi premijer Plenković, Weber kaže kako je rast plaća nužno vezan uz rast cijena, odnosno inflacije i rast plaća u javnom sektoru vidi kao glavni razlog što je ona u Hrvatskoj tako tvrdokorna. Misli da problem neće riješiti, primjerice, ograničene cijene jer bi već netko za to dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.
Dakle, nisu poduzetnici krivi za inflaciju nego Vlada jer je digla plaće?
"Upravo smo i rekli. Dakle, rast plaća, rast troškova svih inputa i energenata i regulacije i poreznog opterećenja i uvozna inflacija i sezonalno ovisna ekonomija, odnosno naše cijelo gospodarstvo u turizmu, sve to utječe na finalni rezultat da je kod nas inflacija ipak malo tvrdokornija. I sada uopće ne treba igrati nekakav play game tko je kriv". Weber Kaže kako jest točno da su poduzetnici poduplali dobit u odnosu na 2016. , ali da sve ovisi što je polazna točka. Profitne marže su, kaže, i dalje dupo manje od prosječnih u ostatku EU. Na pitanje je li HUP to objasnio premiejru koji i dalje ima tezu da je inflacija visoka zbog pohlepe nekih poduzetnika Weber odgovara. "Ne mogu se složiti s tim i realno je nemoguće da su odjedanput naši poduzetnici i naše kompanije nakon što 30 godina nisu bili pohlepni odjedanput u zadnjih dvije tri godine napravili promjenu u svojoj glavi. Jedanput se javila neka druga motivacija. To stvarno nije točno".
Irena Weber govorila je i o stranoj radnoj snazi, prijedlozima HUP-a za poreznu reformu, projekcijama rasta BDP-a izvješću MMF-a za Hrvatsku. Doznajte više u podcastu Bobu Bob! Večernjeg TV-a na platformama YouTube i Spotify te društvenim mrežama Večernjeg lista.
poduzetnički klošari su iskoristili koronu i euro da si za 500% povećaju dobit a žele da im ljudi rade za 600 eura otprilike...