Iz Njemačke stiglo upozorenje na mogući ruski napad: 'Imamo obavještajne podatke...'

Rusija je odlučna testirati odlučnost NATO saveza, uključujući proširivanje sukoba sa Zapadom izvan granica Ukrajine, navodi Bruno Kahl, šef njemačke vanjske obavještajne službe. On je u intervjuu za medijsku kuću Table Media rekao da njegova agencija ima jasne obavještajne podatke koji ukazuju na to da ruski dužnosnici vjeruju kako obveze kolektivne obrane ugrađene u NATO-ov ugovor više nemaju praktičnu snagu. 

"Prilično smo sigurni, i imamo obavještajne podatke koji to pokazuju, da je Ukrajina samo korak na putu prema Zapadu“, rekao je Kahl. "To ne znači da očekujemo da će tenkovske vojske krenuti prema Zapadu. Ali, vidimo da se obećanje NATO-a o kolektivnoj obrani stavlja na kušnju.“

Njemačka, drugi najveći pružatelj naoružanja i financijske podrške Ukrajini u ratu s Rusijom, obećala je dodatno pojačati svoju podršku pod novom vladom kancelara Friedricha Merza, obećavši pomoć Ukrajini u razvoju novih projektila koji bi mogli pogoditi duboko unutar ruskog teritorija, prenosi Reuters. 

Kahl je rekao da ruski dužnosnici razmišljaju o sukobima koji ne uključuju puni vojni angažman, a koji bi testirali hoće li SAD doista ispuniti svoje obveze uzajamne pomoći prema članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora. "Za to im nije potrebno slati tenkovske vojske“, rekao je. "Dovoljno je poslati 'male zelene' u Estoniju da zaštite navodno ugnjetavane ruske manjine.“ Ruska aneksija Krima 2014. uključivala je okupaciju zgrada i ureda od ruskih vojnika u neoznačenim uniformama i civilnoj odjeći, koji su postali poznati kao "mali zeleni“ kada je Moskva isprva negirala njihov identitet. 

Kahl nije specificirao koji dužnosnici u Moskvi razmišljaju na taj način. Rekao je da su ga njegovi kontakti s američkim kolegama uvjerili da oni ozbiljno shvaćaju rusku prijetnju. "Shvaćaju to jednako ozbiljno kao i mi, hvala Bogu“, rekao je.

NATO je "instrument agresije i sukoba", priopćio je u ponedjeljak Kremlj. "NATO, nakon što je skinuo masku, na svaki mogući način pokazuje svoje pravo lice instrumenta agresije i sukoba", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na redovitom brifingu za novinare.

Kako rat u Ukrajini ne jenjava, europske zemlje su pod pritiskom da više izdvajaju na obranu, posebice nakon što je američki predsjednik Donald Trump signalizirao promjenu politike glede kolektivne obrane. Nekoliko zemalja, poput Velike Britanije, to već radi i namjerava do 2027. povećati izdvajanje za obranu s 2,3 posto na 2,5 posto BDP-a te na tri posto u razdoblju nakon 2027. Njemačka planira povećati broj aktivnih vojnika za 50.000 do 60.000, u skladu s novim ciljevima NATO-a.

SAD je 2024. godine bio odgovoran za 64 posto izdvajanja za obranu u savezu, a europske članice i Kanada za 36 posto, prema izvješću, koje je također istaknulo da su prošle godine 22 od 32 članice postigle cilj od trošenja najmanje dva posto BDP-a na obranu.