Šef financijskog giganta upozorio: Dogodit će se jedan od dva ekstremna scenarija

Ako se sukob na Bliskom istoku nastavi i ako cijene nafte ostanu visoke, to bi moglo imati velika posljedica za svjetsko gospodarstvo, upozorio je čelnik investicijske tvrtke BlackRock. Naime, Larry Fink upozorio je za BBC da će, ako cijena nafte dosegne 150 dolara po barelu, to izazvati globalnu recesiju. Rat i zatvaranje Hormuškog tjesnaca uzrokovali su volatilnost na tržištu, s obzirom na to da kroz to ključno područje prolazi velik dio svjetske opskrbe naftom. Cijene su naglo porasle pa je i Vlada RH uvela novi paket mjera za ublažavanje krize. Stručnjaci još uvijek pokušavaju procijeniti što će biti s troškovima energije, a Fink vjeruje da će se dogoditi jedan od dva ekstremna scenarija.

U prvom, ako se sukob riješi i Iran postane zemlja koju međunarodna zajednica ponovno može prihvatiti, cijena nafte mogla bi se vratiti ispod razine na kojoj je bila prije rata. No, u suprotnom bi moglo doći do godina iznad 100 i bliže 150 dolara za barel nafte, što ima duboke posljedice za gospodarstvo te vjerojatno dovodi do oštre i duboke recesije.

Fink smatra da zemlje, kada je riječ o energiji, ne bi trebale ovisiti samo u jednom izvoru. "Koristite ono što imate bez pitanja, ali agresivno se krećite i prema alternativnim izvorima", poručio je te ustvrdio kako rast cijena više pogađa siromašne nego bogate. Dok neki analitičari na tržištima vide sličnosti s razdobljem prije financijske krize 2007. i 2008. godine, Fink je uvjeren da nema šanse za ponavljanje te financijske traume. Naime, tada je nekoliko banaka propalo ili moralo biti spašeno, a sada vjeruje da su institucije sigurnije. "Ne vidim nikakve sličnosti. Nula", kaže. 

Predstavljajući deset paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je naveo kako je je trenutna situacija ozbiljna te zahtjeva temeljit i učinkovit pristup. "Svi akteri u Europi svjesni su mogućih reperkusija ovakve krize. Jedna je da ćemo se svi maksimalno truditi da se u pitanje ne dovede sigurnost opskrbe. Izrazito je važna zadaća i tu će Ministarstvo gospodarstva voditi računa da tržište bude sigurno, da energenata bude na raspolaganju građanima i gospodarstvu", naveo je te dodao: "Moramo se snaći da ne dođemo u situaciju oskudice opskrbom energenta. To je zadaća broj jedan. Koje će biti posljedice? Prva da će to utjecati na funkcioniranje gospodarstva. Naš je cilj da zadržimo radna mjesta, gospodarstvu aktivnost i da što više ublažimo pritisak na rast cijena."

Međunarodna agencija za energiju (IEA) prošlog je tjedna objavila savjete za ublažavanje pritiska cijena nafte na potrošače. "Sukob je izazvao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte, pri čemu je promet kroz Hormuški tjesnac, koji inače prevozi oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, sveden na minimum. Oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno obično prolazi kroz tjesnac. Gubitak tih tokova značajno je zategnuo tržišta, podigavši cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i uzrokujući još oštrije poskupljenje rafiniranih proizvoda", navela je tada agencija te napomenula da mjere ne mogu nadoknaditi razmjere poremećene ponude, no mogu imati značajnu ulogu u smanjenju troškova za potrošače, ublažavanju pritiska na tržišta i očuvanju goriva za osnovne namjene dok se normalni tokovi ne obnove.

Video