Samo osam posto ispitanika koji su uočili nepropisno odbačen otpad to je i prijavilo, pokazalo je Istraživanje o navikama i osviještenosti te motiviranosti pojedinaca u području odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na kućnom pragu, koje je proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s vanjskom agencijom za ispitivanje javnog mnijenja. Istraživanje u kojem je sudjelovalo 1021 kućanstvo u razdoblju od 13. lipnja do 26. listopada 2025. godine pokazalo je što motivira građane na odvajanje otpada, koliko vjeruju u učinkovitost sustava u pogledu daljnje obrade i recikliranja odvojeno prikupljenog otpada te koja je razina informiranosti građana.
– Devedeset posto ispitanika smatra da je važno odvojeno prikupljati komunalni otpad, a visina prihoda i tip stanovanja nemaju značajan utjecaj na izraženi stav. Međutim, uočene su razlike u regionalnoj pripadnosti, pri čemu se taj udio kreće između 93 i 99 posto među ispitanicima sjeverne Hrvatske, Slavonije, Like i Istre, dok se u Dalmaciji bilježi najniži udio ispitanika, 70 posto, koji smatraju da je odvojeno prikupljanje otpada važno – kažu u Zavodu za zaštitu okoliša. Jedan je od razloga, napominju, visok stupanj nepovjerenja u uspostavljeni sustav gospodarenja otpadom, kao i neinformiranost o nadležnostima za zaprimanje prijava nezakonito odbačenog otpada. Oko 18 posto onih koji ne bi podnosili prijavu kaže da se boje posljedica, a svaki četvrti odgovorio je da to nije njihov posao.
Među onima koji nisu prijavili ilegalno odbačeni otpad 45,7 posto kao razlog je naveo stav da je to uzaludno, a 41,4 posto ne zna kome se obratiti. Uz to, više od 92 posto ispitanika nije čulo za sustav ELOO, koji je izradilo i vodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Riječ je o projektu u sklopu kojeg se nakon prijava na kartu unose podaci o odlagalištima koje su potvrdili komunalni redari. Od 22. listopada 2019., kada je sustav profunkcionirao, do jučer prijavljeno je 20.750 lokacija odbačenog otpada. Najviše ih je bilo na području Grada Zagreba, oko 16.600, slijede Istarska županija s 570 i Splitsko-dalmatinska s 470 prijava. Najmanje ih je bilo u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U 2024. godini nastalo je 1,878.802 tone komunalnog otpada, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 2,5 posto.
Po stanovniku je to 486 kilograma. Od 2005. do 2024. godine ukupno je evidentirano i prati se 318 lokacija službenih odlagališta, od čega je na 307 postojala zakonska mogućnost odlaganja. Na kraju 2024. godine zabilježeno je ukupno 235 zatvorenih lokacija odlagališta otpada i 83 aktivne. Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, odloženo je 51 posto ukupno nastalog komunalnog otpada. Hrvatska se obvezala do 2035. godine smanjiti odlaganje komunalnog otpada na samo 10 posto.
Uzaludno je prijavljivati kad nitko ne reagira. Ophodnja cesta bi trebala to prijavljivati.