Udio ljudi u riziku od siromaštva u Njemačkoj raste. Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, oko 13,3 milijuna ljudi imalo je prihod ispod granice siromaštva u 2024. godini. To odgovara 16,1 posto stanovništva. Godinu dana ranije stopa rizika od siromaštva iznosila je 15,5 posto.
Prema definiciji Europske unije, svatko s manje od 60 posto prosječnog dohotka ukupnog stanovništva smatra se osobom u riziku od siromaštva. U Njemačkoj je taj prag dohotka za samce prošle godine iznosio 1446 eura neto mjesečno, jer je prosječan dohodak samca iznosio 2410 eura. U 2024. godini prag siromaštva za samce iznosio je 1381 euro. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je iznosio 3036 eura mjesečno.
Prema statističarima, posebno su pogođene osobe koje žive same i one u kućanstvima s jednim roditeljem. Njihove stope rizika od siromaštva bile su 30,9 odnosno 28,7 posto. Najviša stopa, 64,9 posto, zabilježena je među nezaposlenima. Rizik siromaštva pogađa gotovo svakog petog umirovljenika (19,1 posto). Prema statističarima, 21,2 posto stanovništva bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Dovedimo ove njemačke brojke u vezu s hrvatskim plaćama. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za studeni 2025. godine 1498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7, a realno za 5,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za studeni iznosila je 1278 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. Dakle, s prosječnom mjesečnom plaćom hrvatski građani plesali bi u Njemačkoj po rubu siromaštva ili bi pali s tog ruba.
S prosječnom njemačkom plaćom, Njemci bi bili sirotinja u Norveškoj i Finskoj.