Rusija je od srijede zatvorila promet preko dijela svojih posljednjih preostalih željezničkih graničnih prijelaza prema Europskoj uniji, čime je dodatno ograničila prometne veze sa susjednim državama članicama EU. Odluka, objavljena u utorak navečer, predviđa privremenu obustavu željezničkog prometa putnika, vozila, robe i tereta prema Finskoj, Estoniji i Latviji od 1. srpnja. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova službeno je o tome obavijestilo baltičke države, no nije navelo razloge zatvaranja niti kada bi prijelazi mogli ponovno biti otvoreni, javlja Politico.
Među zatvorenim prijelazima prema Finskoj nalaze se željeznički kolodvor Finland Station u Sankt Peterburgu, Vyborg i Svetogorsk u Lenjingradskoj oblasti te Värtsilä i Lütta u Kareliji. Zatvoreni su i prijelazi Pečori na granici s Estonijom te Pitalovo u blizini granice s Latvijom. Većina željezničkih prijelaza prema Finskoj posljednjih je godina ionako bila gotovo bez putničkog prometa, nakon što su izravne željezničke veze između dviju zemalja prekinute poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Finska je u prosincu 2023. zatvorila cijelu svoju istočnu granicu, optuživši Moskvu za organiziranje takozvane instrumentalizirane migracije.
Za razliku od finskih prijelaza, željeznički prijelazi u Pečorima na estonskoj granici i Pitalovu uz granicu s Latvijom ostali su u funkciji sve do stupanja na snagu najnovije odluke. Izravni zračni promet između Rusije i država članica Europske unije i dalje je obustavljen, dok su kopneni prijelazi ograničeni te podliježu pravilima pojedinih država.
Odluka o zatvaranju željezničkih prijelaza dolazi u trenutku kada Rusija intenzivira izgradnju vojne infrastrukture uz granice država članica NATO-a. Prema nedavnoj zajedničkoj istrazi švedske televizije SVT i norveške televizije NRK, Rusija gradi nove vojarne, skladišta streljiva i logističke objekte u blizini granica s Finskom, Norveškom i baltičkim državama. Istraga navodi da Moskva, nakon smirivanja rata u Ukrajini, planira na tom području rasporediti do 115.000 vojnika, čime bi dodatno ojačala svoju vojnu prisutnost uz granice Saveza.