Riječanin Ivan Grce najbolji je maturant u Hrvatskoj

- Obožavam fiziku i matematiku. Svjestan sam koliko sam dobar, ali nikada ne bih mogao reći – eto, najbolji sam – kaže Ivan Grce, učenik riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića, koji je postigao najbolji pojedinačni rezultat na državnoj maturi te je takvim uspjehom stekao pravo izravnog upisa na FER u Zagrebu.

Još od trećeg razreda osnovne škole znao je, kaže Ivan, da će se jednog dana upisati na FER. Druge opcije za njega jednostavno nije bilo. Matematika mu se još tada svidjela, ali je zanimljivo da je 100 posto bodova osvojio iz engleskog i hrvatskog jezika, a na matematici visokih 96 posto bodova.

Ivan se, kaže, za državnu maturu nije posebno spremao. No, spremao se zapravo kroz sve četiri godine gimnazije, jer je od prvog do četvrtog razreda apsolutni odlikaš.

– Samo sam malo ponovio gradivo, a u školi nije bilo nikakvih posebnih priprema. U razredu kao da su to od mene očekivali – kaže Ivan i priznaje da je osjećaj odličan. Bio je on izvrstan i u stolnoteniskim vodama, ali mu je škola uvijek na prvom mjestu. No čini se da Ivan ne može ni u čemu biti prosječan, pa je tako kao stolnotenisač ušao u Top 10 Hrvatske. Žao mu je što je škola gotova, jer je ekipa u razredu bila odlična, kaže Ivan i otkriva svoje planove za budućnost.

– Nakon završenog fakulteta volio bih ostati u Hrvatskoj. Treba ostati i pomoći, i mi mladi moramo nešto napraviti za ovu državu, jer ako svi razmišljaju o odlasku, onda nema pomoći. Meni je lijep život na prvom mjestu, a ne novac – rekao nam je Ivan.

Rezultati potvrdili da nisu sve elitne škole najbolje

Jesu li rezultati učenika postignuti na državnoj maturi relevantan podatak na temelju kojeg se može procjenjivati kvaliteta rada nastavnika i neke škole? O tom su pitanju mišljenja stručnjaka i naših sugovornika podijeljena.

Psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor sa Splitskog sveučilišta smatra kako pojedinačni rezultat jednog ili nekoliko učenika te vrhunski rezultat iz samo jednog predmeta ne pokazuju opću sliku škole.

– Ne volim fah idiote i zato mislim da samo vrhunski prosječni rezultat iz sva tri obvezna predmeta govori o kvaliteti rada profesora u nekoj školi. Glupo je isticati da je netko odličan u matematici ako su mu ostali rezultati problematični – komentira prof. Nazor.

Ujednačiti kvalitetu

Profesoru Učiteljskog fakulteta u Zagrebu dr. Milanu Matijeviću rezultati na državnoj maturi “mogu biti samo jedan od indikatora kvalitete rada u školi, ali nipošto jedan i jedini”.

Slično govori i bivši ministar znanosti prof. dr. Gvozden Flego ističući da se koliko-toliko relevantna rang-ljestvica škola može raditi samo na temelju rezultata nacionalnih ispita i državne mature.

– Rezultati na državnoj maturi mogu biti kriterij za vrednovanje rada škola – tvrdi prof. dr. Vedran Mornar, član Povjerenstva za provedbu državne mature te ističe da školama s lošim rezultatima treba pomoći u podizanju kvalitete.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs kaže kako će “učiniti sve da bi ujednačili kvalitetu obrazovanja”.

Loši i u gradovima
A da ona nije jednaka u velikim urbanim sredinama i malim, izoliranim seoskim područjima po Lici ili primjerice i Slavoniji govore i podaci o najlošijima. Iako ne žele objaviti listu najneuspješnijih škola, u Centru priznaju da prosječno najlošije rade u siromašnim ruralnim područjima.

Ipak, na izrazito loše pojedinačne rezultate ekskluzivu nema nitko – takvih ima i u velikim i u malim sredinama. Da isključivo sredina ne uvjetuje uspjeh pojedinca, ali može utjecati na rad ustanove, slažu se svi naši sugovornici.

Najviši pojedinačni prosječni rezultat ostvario je maturant iz riječke gimnazije Andrije Mohorovičića koji, gledano zajedno, ima 97,64 posto bodova iz sva tri obvezna predmeta.

Najslabijih dvadesetak s nula bodova uglavnom je odustajalo od ispita, a osam maturanata unatoč trudu ostvarilo je samo od 10 do 15 posto bodova.

Prosjek rezultata učenika iz sva tri obvezna predmeta potvrdio je prijašnji dojam da se lista elitnih gimnazija bitno promijenila. Na čelna mjesta izbile su one koje se, osim zagrebačkih Pete i Petnaeste, prije nisu spominjale kao najbolje. A onih, o kojima se dugo govorilo kao o najboljima od najboljih, nema ni u prvih dvadesetak.