Rezolucijom o BiH izrijekom se traži treća izborna jedinica za Hrvate, ali nema revizije dodijeljenih državljanstava

Nakon nešto manje od mjesec dana pregovora, HDZ i DP usuglasili su tekst rezolucije kojom bi Sabor trebao zaštititi Hrvate u Bosni i Hercegovini od preglasavanja na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i ona bi sutra trebala biti upućena u saborsku proceduru.  Postignutim dogovorom na Facebooku se pohvalio DP, ne otkrivajući tekst usuglašenog prijedloga, no neslužbeno se može čuti kako se njime izrijekom zagovara reforma izbornog sustava koja bi osigurala posebnu izbornu jedinicu za Hrvate u BiH, kako bi se spriječilo njihovo daljnje preglasavanje na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

To je rješenje sadržavalo i ono što je kao službeni prijedlog ranije objavio DP, s tim da se konačni tekst, kako se može čuti, na sugestiju HDZ-ovih pregovarača poziva na rješenje koje je bilo na stolu tijekom pregovora u Neumu 2022., a iza kojega su stali svi relevantni međunarodni akteri i Venecijanska komisija, koja ga je "blagoslovila" kao rješenje koje bi zadovoljilo sve presude Europskog suda za ljudska prava. Taj je prijedlog predviđao da hrvatski član Predsjedništva bude biran većinom glasova unutar hrvatskog biračkog tijela, što je praktički posebna izborna jedinica, iako ona tamo nije izrijekom spomenuta. Dogovor u Neumu na kraju nije postignut jer mu se usprotivila bošnjačka strana. Iz HDZ-u bliskih izvora tijekom pregovora su nam dolazile procjene kako uz pozivanje na prijedlog iz Neuma nije nužno izrijekom spominjati posebnu izbornu jedinicu za Hrvate, no ona je na kraju na inzistiranje DP-a ipak unesena u tekst s kojim dvije stranke idu pred Sabor.

S druge strane, DP je odustao od prijedloga sveobuhvatne revizije dodjele i oduzimanja hrvatskog državljanstva osobama s prebivalištem u BiH koje potiču na izborni inženjering s ciljem preglasavanja BH Hrvata, za koji su iz HDZ-ovih redova otpočetka tvrdili kako je neprovediv jer zahtijeva izmjenu Ustava.

U tekstu se, po našim izvorima, izrijekom ne spominje ni veto koji bi Hrvatska trebala uložiti kako bi spriječila inicijative štetne po interese Hrvata u BiH, na što je u svom ranijem prijedlogu pozivao DP, no ostao je poziv Vladi da u takvim slučajevima koristi sve raspoložive mehanizme u EU i međunarodnim organizacijama, što samo po sebi podrazumijeva i korištenje prava veta.

Ovim dogovorom stavljena je točka na trzavice između partnera koje je početkom lipnja izazvalo prilično nespretno DP-ovo otvaranje ove teme, budući da su DP-ovci prijedlog pozicijskog dokumenta najavili a da o svojim namjerama nisu prethodno izvijestili starijeg partnera. Uz te najave išle su i izjave DP-ovih dužnosnika kojima se, u slučaju da ne bude treće izborne jedinice, zazivao povratak Herceg Bosne, kao i neke o "sjedinjenim državama BiH u konfederaciji s RH", no DP je ubrzo u javnost pustio znatno razumniji tekst, koji je poslužio kao predložak za dogovor koji je na kraju postignut.

Kako se može čuti, namjera partnera je da Sabor rezoluciju donese prije stanke u parlamentarnom zasjedanju, što će također biti tehnički zahtjevno, s obzirom da zastupnici na "ferije" idu već od srijede.

Zanimljivo je i da je u objavi kojom se pohvalio da je postignut dogovor o rezoluciji DP imao potrebu istaknuti da je proces usklađivanja dokumenta protekao u konstruktivnoj atmosferi među partnerima, pri čemu su stali i u obranu Zvonimira Frke Petešića od napisa kojima se prenosilo što je šef Plenkovićeva kabineta govorio tijekom za javnost zatvorenih pregovora. "Iz pojedinih napisa koji su se pojavili u internetskom prostoru jasno je da su pojedinci ili određene interesne skupine željeli kontaminirati ili u potpunosti zaustaviti proces", tvrde iz DP-a i kao krajnje neprimjereno osuđuju "svako curenje informacija sa zatvorenih sastanaka" jer, kažu, takvo nepošteno ponašanje stvara atmosferu nepovjerenja među partnerima i posljedično otežava funkcioniranje vladajuće većine.

Da je netko neovlašteno snimao sastanke, da bi zatim u nekim tekstovima njegove riječi bile vađene iz konteksta kako bi ga se prikazalo zagovarateljem bošnjačkih interesa ranije se na Facebooku požalio i Frka Petešić. "Ne znam postoji li takva snimka niti na koji je eventualno način nastala. Ako je tomu doista tako, podsjećam da Kazneni zakon Republike Hrvatske u određenim okolnostima neovlašteno zvučno snimanje, prisluškivanje i javno iznošenje nejavno izgovorenih riječi propisuje kao kazneno djelo, a za službene osobe koje takvo djelo počine u obavljanju službe predviđa i strože kazne", napisao je u ovom postu Frka Petešić, iz čega iščitavamo kako atmosfera među partnerima tijekom pregovora ipak nije bila onako idilična kako je u svom priopćenju opisuje DP.