Ako cijela zemlja slavi, znači li to da se devet mjeseci kasnije rađa više djece? Nakon Svjetskih prvenstava 2006. i 2014. ta se teorija uporno ponavljala. Pogled na statistiku, rodilišta i istraživanja pokazuje koliko u tome zapravo ima istine. Godine 2014. Njemačka je u Rio de Janeiru postala svjetski prvak, Mario Götze zabio je u 113. minuti za 1:0 protiv Argentine, milijuni su slavili na ulicama, balkonima i u navijačkim zonama. Više od 30 milijuna gledatelja u Njemačkoj pratilo je finale na televiziji. Ubrzo se pojavilo pitanje - ne bi li takvo izvanredno stanje euforije trebalo imati posljedice i za statistiku rođenih? Još prije finala, saski stručnjak za obiteljsku politiku Alexander Krauß (CDU) u Bildu je predvidio baby boom, kako je kasnije izvijestio WirtschaftsWoche: "Kad se lopta kotrlja, raspoloženje je odlično ne samo pred televizorom nego i u krevetu. Golovi za Njemačku znače bebe za Sasku!" Ta se tvrdnja mogla provjeriti u proljeće 2015., otprilike devet mjeseci nakon trijumfa u Brazilu, piše Euronews.
Očekivanje nije bilo novo. Već tijekom Svjetskog prvenstva 2006. u Njemačkoj, izvorne "ljetne bajke", počela je kružiti priča o nogometnim bebama. Zemlja je bila u poletnom raspoloženju, a navijačke zone bile su pune. Novinarka i voditeljica Lena Cassel na NDR-u se osvrnula na to vrijeme i opisala ga kao "emocionalno opuštanje". U veljači 2007. Frankfurter Allgemeine Zeitung pisao je o "zimskoj bajci nakon ljetne bajke" - trudnički tečajevi bili su puni, rodilišta su radila punim kapacitetom. Priču je preuzeo i magazin Stern. Hamburška klinika Asklepios izvijestila je o oko deset posto više poroda u ožujku 2007. godine. U Berlinu je broj rođenih u ožujku 2007. porastao s oko 2400 na 2800, prema podacima državnog statističkog ureda. Bolnice Vivantes prijavile su 11 posto više poroda nego u istom razdoblju godinu ranije. Köln je u travnju zabilježio 116 poroda više nego u istom mjesecu prethodne godine. Godine 2015. obrazac se ponovio: Bild je predstavio pojedinačne "bebe Svjetskog prvenstva", a nekoliko gradova prijavilo je rast broja rođenih.
Da je pobjeda na Svjetskom prvenstvu 2014. doista dovela do većeg broja trudnoća, to bi se moglo vidjeti i prije nego što su se djeca rodila - u podacima zdravstvenih osiguranja, prodaji testova za trudnoću i trgovini opremom za bebe. No upravo ondje WirtschaftsWoche 2015. gotovo da nije pronašao čvrste dokaze. Barmer GEK tada je za taj list rekao: "Nemamo podatke koji bi dali informacije o očekivanom broju rođenih u idućim mjesecima". Techniker Krankenkasse također je poručio da iz dostupnih podataka "ne može izvesti ništa pouzdano". Ni proizvođači testova za trudnoću nisu zabilježili boom. Dolorgiet, proizvođač testa Hilary, naveo je da je srpanj 2014. bio ispod prosjeka, a kolovoz prosječan. Trgovac opremom za bebe i malu djecu BabyOne prijavio je rast prodaje dječjih kolica, ali je rekao da je taj rast započeo još u jesen 2014. Do proljeća 2015. privlačna priča pretvorila se u statistički problem. Brza anketa Njemačke tiskovne agencije među matičnim uredima i bolnicama nije pronašla neuobičajeno visok broj rođenih. Nitko od upitanih nije bio spreman govoriti o baby boomu.
U odjelu za porodništvo berlinske bolnice Charité, otprilike 40 tjedana nakon finala Svjetskog prvenstva, rođeno je čak manje djece nego inače. Od 4. do 6. travnja ondje je rođeno 14 beba; uobičajeno bi ih bilo devet do deset dnevno. Gledano unatrag, ni hipoteza o Svjetskom prvenstvu 2006. nije izdržala provjeru. U studenome 2007. Savezni statistički ured objavio je da je broj rođenih u prvoj polovici 2007. zapravo blago pao: 313.100 djece u usporedbi s 313.900 u istom razdoblju godinu ranije, što je pad od 0,3 posto, kako je izvijestio Der Tagesspiegel. Nadležni dužnosnik Martin Conrad rekao je da "nipošto" nije bilo baby booma devet mjeseci nakon Svjetskog prvenstva 2006. Upornost ove priče povezana je i s načinom na koji se barata brojkama. Pojedinačni skokovi u gradovima ili bolnicama izgledaju spektakularno, ali malo govore o trendu na razini cijele zemlje. Köln je doista zabilježio više rođenih u travnju 2007. nego u istom mjesecu godinu prije, ali ih je još više bilo 2005. godine, bez ikakve veze sa Svjetskim prvenstvom. I u Stuttgartu je "baby groznica" rasla već prethodnih godina.
Postoje i drugi čimbenici. U Berlinu se rast u ožujku 2007. povezivao i s novom roditeljskom naknadom. Ona je nadomjestila dio prihoda izgubljenog nakon rođenja djeteta i trebala je roditeljima olakšati usklađivanje posla i obiteljskog života te ravnopravniju podjelu brige o djeci. Studija istraživačkog instituta IZA čak popularnu tezu okreće naglavačke. Autori su analizirali mjesečne stope nataliteta u 50 europskih zemalja tijekom 56 godina i usporedili ih s rezultatima nacionalnih reprezentacija na 27 velikih nogometnih turnira. Rezultat: veći sportski uspjeh nije bio povezan s većim brojem rođenih, nego s padom. Nakon prosječnog turnirskog nastupa, broj rođenih devet mjeseci kasnije pao je za 2,13 posto. Primijenjeno na Njemačku, to bi značilo oko 1000 manje rođenih. Jedno moguće objašnjenje glasi: onaj tko slavi na stadionu, pred televizorom ili na javnom gledanju utakmice, to vrijeme ne provodi u spavaćoj sobi.
Demograf J. Richard Udry proučavao je sličan fenomen još 1970. u vezi s velikim nestankom struje u New Yorku u studenome 1965. godine. Tada su medijski izvještaji stvorili dojam da se devet mjeseci kasnije rodilo neuobičajeno mnogo djece. Udry je tu povezanost opovrgnuo u studiji objavljenoj u časopisu Demography: stopa rođenih na razini grada nije bila viša nego inače. U zaključku navodi da mnogi ljudi očito skloni vjerovati kako izvanredni događaji koji remete svakodnevni život potiču ljude na začeće djece. Slučaj beba Svjetskog prvenstva pokazuje koliko se brzo anegdote mogu pretvoriti u dugotrajan mit. Nekoliko bolnica, popunjeni tečajevi, sretni roditelji ili upečatljive mjesečne brojke još ne čine čvrst demografski trend.
Ni pogled na cijelu godinu ne pomaže mnogo: 2015. u Njemačkoj je rođeno oko 738.000 djece, oko 3,2 posto više nego 2014. No iz toga se ne može izvesti učinak Svjetskog prvenstva. Broj rođenih ovisi o mnogim čimbenicima: dobi i broju potencijalnih majki, obiteljskoj politici, gospodarskoj situaciji, regionalnoj strukturi bolnica i dugoročnim trendovima. Godine 2026. stanovništvo se i dalje smanjuje, a stope nataliteta u Njemačkoj i Europi padaju. Pa ipak, priča o bebama Svjetskog prvenstva i dalje živi.
Zemlja je ravna ploča.