Psihološki rat s trgovcima glavno oružje protiv inflacije

Europska središnja banka smanjila je eurske kamatne stope za 0,25 postotnih poena, pa je ključna depozitna kamata pala na 2,75 posto! Domaće su banke to smanjenje odavno ugradile u svoje poslovne politike te su srezale kamate na štednju ispod i oko jedan posto. Štednja oročena na godinu dana kreće se oko pola posto, dok se za kraća oročenja u najvećim bankama dobije oko jedan posto kamate. Kamate na kredite ne padaju, a s obzirom na domaću pregrijani ekonomiju, nitko neće ni gurkati banke da pojeftine kredite.

Jeftiniji kapital potreban je najvećim europskim ekonomijama, posebno Njemačkoj, da se izvuče iz recesije. Lani je njemačko gospodarstvo palo 0,2 posto, Francuska je u četvrtom kvartalu također zabilježila blagi pad, Italija je na nuli te od većih ekonomija najbolje pliva Španjolska. Procjenjuje se da je gospodarski rast europodručja tijekom 2024. godine bio samo 0,7 posto, za razliku od Hrvatske, gdje se testira gotovo pa četiri posto. Na tom valu kod nas i cijene rastu natprosječno, što država pokušava obuzdati zamrzavanjem pojedinih artikala te psihološkim pritiskom potrošača na trgovce. Bojkot je doveo do najave prvih pojeftinjenja u većim trgovačkim lancima, no pred nama je velika igra živaca iz koje će potrošači izvući kraći kraj jer inflacija ima niz pomagača, od snažne državne potrošnje, preko sive ekonomije, turizma, rasta plaća u javnom sektoru pa do kreditne politike.