Vlada je predložila osam posto veći proračun koji će u idućoj godini dosegnuti gotovo 40 milijardi eura. Povećani rashodi oslanjaju se na europske fondove i rast gospodarstva od 2,7 posto, a premijer Andrej Plenković nazvao ga je socijalnim. – Proračun je usmjeren na očuvanje životnog standarda, a naš je temeljni cilj njegov daljnji rast. Njime želimo osigurati isplatu povećanih mirovina, plaća i inkluzivnog dodatka te nastaviti s poticanjem demografskih mjera. U prvih devet mjeseci bilježimo bolji prirodni priraštaj nego prošle godine, što potvrđuje da redistributivna snaga države mora i dalje biti snažan oslonac građanima – izjavio je predsjednik Vlade. Rashodi se povećavaju za dodatne tri milijarde eura u odnosu na ovu godinu. Nova je fiskalna godina u znaku rasta – i to u svim ključnim kategorijama: od plaća i socijalnih naknada do ulaganja u infrastrukturu i obranu. Vlada je najavila punu primjenu novog sustava plaća u javnim i državnim službama, što znači da se povećanja isplaćena u izbornoj 2024. godini sada ugrađuju u osnovicu. Više od milijardu eura dodano je i za mirovinski sustav. Zdravstvo, školstvo i socijalna skrb također su među dobitnicima, ali i najvećim generatorima budućih proračunskih obveza. Socijalni rashodi čine trećinu ukupnog proračuna, a rashodi za zaposlene 22 posto. Dok je rebalans 2025. godine preusmjerio oko 300 milijuna eura s državnog na europski proračun, novi plan predviđa gotovo 2,2 milijarde eura koje će se financirati iz EU fondova, prije svega Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i kohezijskih sredstava.
To znači da će 2026. biti godina vrhunca povlačenja europskog novca, ali i godina povećanog rizika jer svi projekti moraju biti završeni do kraja 2026. godine. U praksi, država će ući u utrku s rokovima i Bruxellesom kako bi izbjegla povrat sredstava.Znatno iznad prosjeka raste proračun Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, čiji rashodi iznose 1,63 milijarde eura, dok samo ulaganja u opremanje dosežu 757 milijuna eura, što čini 2,06 posto BDP-a. Ta ulaganja uključuju i izdvajanja za borbene tenkove Leopard, višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, sustave HIMARS, borbena vozila Bradley i drugu opremu. – Ova značajna ulaganja omogućit će nam uspješniji i brži prijelaz s ‘istočne’ na ‘zapadnu’ vojnu tehnologiju – poručio je Marko Primorac, ministar financija, najavivši i daljnje jačanje tih ulaganja, koja su za 2027. planirana u iznosu od 1,2 milijarde eura, a za 2028. od 1,3 milijarde eura. Vlada time nastavlja povećavati izdvajanja za obranu prema NATO-ovu cilju od 2% BDP-a, ali i modernizirati policijsku opremu i granice u kontekstu Schengena i rastućih sigurnosnih prijetnji. Zdravstveni sustav dobiva i dodatnu injekciju za pokrivanje starih dugova bolnica i HZZO-a, vrijednu više od 200 milijuna eura. Iako Ministarstvo zdravstva planira digitalizaciju i racionalizaciju poslovanja, proračunski dokument pokazuje da se sanacije nastavljaju i dalje – bez strukturnih reformi.
Unatoč većim prihodima (planirano 35,7 milijardi eura, 2,7 mlrd. više nego 2025.), deficit opće države ostaje na −2,9% BDP-a, uz stabilan javni dug na razini od 56% BDP-a. No ta stabilnost proizlazi više iz rasta nominalnog BDP-a nego iz fiskalne discipline. Inflacija bi se, prema Vladinim očekivanjima, trebala spustiti na 2,8 posto, dok se rast zaposlenosti usporava na 1,6 posto. Ostvare li se te prognoze, iduće će se godine otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta.
Čuvaju SVOJ standard.