Gošća podcasta Bobu Bob! Večernji TV-a profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša kaže da je u stanju ni rata ni mira pitanje za milijun dolar koliko bi sve moglo potrajati. Trump je, dodaje, u rat s Iranom krenuo s četiri cilja: svrgavanjem režima, uništenjem nuklearnog programa, uništenjem raketnog programa i uništenjem iranskih saveznika u regiji, ali da ni jedan od njih dosada nije ostvaren jer se iranski režim pokazao znatno otpornijim i stabilnijim nego što je pretpostavljao te je blokadom Hormuškog tjesnaca ostvario stratešku prednost. I to bez obzira na američku kontrablokadu jer je je pitanje tko u svojevrsnoj pat-poziciji može dulje izdržati. Ipak, prof. Luša smatra da će Donald Trump u svakom slučaju proglasiti pobjedu.
Ne vidim scenarij u kojem bi Trump mogao reći da to nije njegova pobjeda. U svrhu, naravno, svoje samopromocije pred američkom javnošću. Ali,gledajući ovako strateški, gledajući s odmakom od mjesec i pol dana, ja smatram da je predsjednik Trump izgubio u ovom ratu s obzirom na ciljeve koje je postavio.
Čak i nakon eventualnog primirja, kaže profesorica Luša, pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje neriješeno - a vraćanjem za pregovarački stol SAD ne bi ostvario ništa više nego što je imao prije rata. Dodaje i da, iako Iran trpi ogromne ekonomske posljedice, sustav vlasti preživio je višegodišnje sankcije, prošlogodišnje napade i ovaj rat, dok s druge strane zaljevske države, svjetsko gospodarstvo i SAD i sami snose posljedice rata. Tu je i Kina koja koristi angažman SAD-a na Bliskom istoku kako bi jačala vlastitu poziciju u azijsko-pacifičkoj regiji, ali prof. Luša ne smatra da će se direktnije angažirati u sukobu. Trumpovu vanjsku politiku profesorica Luša opisuje kao ishitrenu i stihijsku - bez jasne strategije i vođenu dnevnim objavama na društvenim mrežama.
Na pitanje ima li onda nekoga tko bi ga mogao zaustaviti profesorica Luša navodi kako ima većinu u oba doma Kongresa i većinu naklonjenih sudaca u Vrhovnom sudu te većinu odluka donosi izvršnim uredbama koje ne moraju proći odobrenje Kongresa. Osim toga, dodaje, za najbliže suradnike u drugom mandatu izabrao je osobe apsolutno lojalne i koje provode sve što on zamisli. Profesorica Luša ključnim smatra međuizbore koji bi mogli promijeniti ravnotežu snaga u Kongresu, odnosno kraj njegova mandata. Iako, upozorava prof. Luša, Plan 2025. Heritage Foundationa pokazuje da MAGA politike nadilaze samog Trumpa i nastavit će se i kroz eventualnog nasljednika.
Dakle, hoće li konačno netko moći ograničiti ograničiti samovolju predsjednika Trumpa? Protiv ove situacije su se upravo borili kreatori američkog ustava i američkog političkog sustava. Dakle da ponovno ne dođu do situacije kada imate, doslovce monarha koji ima cijelu vlast u svojim rukama ili barem sve poluge vlasti u svojim rukama. Trenutno predsjednik Trump to ima i ja ne vidim osobu koja ga u njegovom bližem političkom okruženju može ograničiti.
Što se narušenih odnosa sa saveznicima tiče, profesorica Luša kaže da ne vjeruje da će SAD izaći iz NATO-a jer Trump zanemaruje činjenicu da SAD ima ogromne koristi od njega. Pozitivna strana tog pritiska, dodaje, jest to da Europljani počinju ozbiljnije promišljati vlastitu sigurnost. Isto je, kaže, i s Europskom unijom koju Trump ne vidi kao ravnopravnog partnera, ali taj pritisak paradoksalno jača EU,a ne slabi ju. Za male države poput Hrvatske, ističe, članstvo u EU i NATO-u jedini je pravi sigurnosni kišobran. Sama EU, smatra profesorica Luša, lakše će funkcionirati nakon odlaska Viktora Orbana, ali to nije jedini jamac promjena. Za ono što se dogodilo u Mađarskoj kaže da je evolucija, a ne revolucija te da je mađarski premijer jasno rekao da mađarski nacionalni interesi ostaju isti.
Ohrabruje to što je rekao da je vrijeme za povratak Mađarske Europi. Ali slabljenje ovog strateškog partnerstva koje su razvili Orban i Putin se ne može dogoditi preko noći. Kao što se nije moglo preko noći jednostavno prekinuti sve energetske veze koje su države članice Europske unije imale s Rusijom, tako se i preko noći neće moći prekinuti ovisnost Mađarske o Rusiji. Trebat će proći cijeli niz godina da se to učini. A druga situacija je, naravno, to da se Magyar vodi politikom Mađarska na prvom mjestu.
O ishodu rata u Ukrajini koji je pao u drugi plan, profesorica Luša kaže da je to tužna činjenica kojoj svjedočimo, iako ondje i dalje ginu ljudi. Smatra da bi eventualno primirje donijelo zamrznuti sukob koji će opterećivati Europu dugi niz godina, a s obzirom na to da je Trump europskim saveznicima dao jasna uputstva da se sami bave Ukrajinom čini joj se da je praktički odustao od pregovora. Više doznajte u podcastu Bobu Bob! Večernjeg TV-a na platformama YouTube i Spotify te društvenim mrežama Večernjeg lista.