Prijeti nestašica Belupovih lijekova

"Zbog visokih dospjelih potraživanja Belupo d.d. ne može obavljati daljnju isporuku lijekova po sadašnjim uvjetima poslovanja. Od ponedjeljka, 31. siječnja 2005., lijekove iz proizvodnog asortimana Belupa d.d. bit će moguće dobiti samo uz prethodnu uplatu. Po primitku uplate Belupo će vam isporučiti lijekove u količini i bruto vrijednosti koja je identična visini uplate. Navedeni način rada vrijedi sve dok postoje potraživanja starija od 200 dana, ukupno oko tridestak milijuna kuna".

Slijedi kriza
Belupovo pismo takva sadržaja prije nekoliko dana dobile su sve veledrogerije u Hrvatskoj, što znači da vrlo brzo može doći do manjka lijekova te farmaceutske tvrtke u ljekarnama i bolnicama. Je li to prvi korak prema krizi u opskrbi lijekovima ovisi o tome hoće li se Belupu istim mjerama pridružiti i druga hrvatska farmaceutska kompanija Pliva, koja također ima potraživanja starija od 200 dana, a ukupna potraživanja iznose oko 300 milijuna kuna, kaže predsjednik Uprave Plive Hrvatska Matko Bolanča.

- U kompaniji još nismo odlučili hoćemo li i mi početi restriktivne mjere isporuke lijekova, no mislim da smo vrlo blizu takvoj odluci. U HZZO-u je bilo dogovoreno da će nam platiti 220 milijuna tjednom dinamikom od 70 do 80 milijuna, međutim to se nije dogodilo - govori Bolanča.  

- Veledrogerije su u sendviču između proizvođača s jedne strane, te s druge strane ljekarni i bolnica. Ali, ako mi ostanemo bez lijekova neće ih imati ni ljekarne niti bolnice - kaže Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike, najveće veledrogerije u Hrvatskoj koja ima čak 400 milijuna dospjelog duga što ljekarni, što bolnica. Kuštrak bi se ovaj tjedan trebao sastati s ministrom financija Šukerom da bi se problem riješio prije nego što dođe do velikog poremećaja u opskrbi. Jer, napominje Kuštrak, nastat će panika kad pacijent dođe po lijek koji ljekarna neće imati.
Kakvo je financijsko stanje ljekarni najbolje kazuje podatak da je dospjeli dug HZZO-a za lijekove na recept oko 780 milijuna kuna, a da je rješenje u rukama ministra Šukera drži i direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman.

Dužnički krug
- Puno smo razgovarali o nužnosti sanacije oko 1,5 milijardi kuna duga u zdravstvu. No, dok ne vidim novac ili određeno konkretno rješenje ničemu ne mogu vjerovati - kaže Bergman.
HZZO je snižavanjem cijena lijekova od osam posto uštedio na godišnjoj razini 250 milijuna kuna. Po Kuštrakovim riječima, pad cijena proizvođači amortizitraju snižavanjem rabata veledrogerijama, skraćivanjem rokova plaćanja, a za plaćanja dulja od 90 dana ne odobravaju bonifikacije. To u konačnici znači da proizvođači prebacuju sniženje cijena na veledrogerije, koje su još i pod opterećenjem kratkoročnih kredita od oko 500 milijuna kojima održavaju opskrbu zdravstvenih ustanova.

Uz kamatu od osam posto, to znači da iz sustava zdravstva bankama odlazi 40 milijuna kuna.
U Udruženju veledrogerija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori upozoravaju da su pojedini dobavljači pred financijskim slomom, a inozemni partneri isporuku lijekova i robe uvjetuju urednim plaćanjem. Stoga smatraju da postoji opravdana bojazan postupnog nestajanja pojedinih proizvoda s tržišta.

Trend rasta potrošnje u zdravstvenom sustavu događao se do dolaska novih uprava kliničkih bolnica. To demantira tvrdnje da su promjene u tim upravnim vijećima bili političke smjene i politički revanšizam, kaže pomoćnica ministra zdravstva Katja Matijević. Rast duga općih bolnica koje su u vlasništvu županija u kojima se nalaze K. Matijević objasnila je propustom lokalnih vlasti da uzmu u svoje ruke upravljanje bolnicama, pa značilo to i smjenu njihova menadžmenta. Po njezinu mišljenju, upravljačke metode uvedene u kliničke bolnice u vlasništvu države urodile su plodom.

Ukupan dug bolnica duži od 90 dana na dan 31. prosinca 2004. bio je oko 992 milijuna kuna. Cjelokupni je dug, pak, 2,3 milijarde kuna. Obveze općih bolnica koje su premašile 90 dana u prosincu 2004. godine iznosile su oko 468 milijuna kuna, dok su na početku te godine bile nešto više od 398 milijuna kuna. Obveze starije od 90 dana kliničkih bolnica u lanjskom prosincu bile su oko 512 milijuna kuna, dok su u siječnju 2004. bile više od 740 milijuna kuna. U HZZO-u navode da je udio izdataka u rashodima općih i specijalnih bolnica za plaće porastao sa 51,7 na gotovo 60 posto, dok je udio materijalnih izdataka pao sa 41 na 33 posto.