Ujutro 22. prosinca 2021. u 82. godini u koprivničkoj bolnici preminuo je prof. dr. sc. Marijan Jošt, istaknuti hrvatski agronom, genetičar i oplemenjivač bilja.
Rođen je 1940. godine u Ptuju (Slovenija), djetinjstvo je proveo kratko u Vrhovinama, a potom u Zagrebu. U Križevcima se 1960. zaposlio kao poljoprivredni tehničar i na poticaj nadređenih koji su prepoznali njegove kvalitete i zanimanje za agronomiju upisao je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1966. godine. Postao je asistent na Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1967. godine, a na matičnoj ustanovi prvo je magistrirao na temu genetike i oplemenjivanja bilja 1971. godine, a zatim i doktorirao 1973. godine.
Poslijedoktorski studij završio je u SAD-u 1976./1977., gdje je radio za sjemenarsku kompaniju Pioneer. Nakon povratka iz SAD-a nastavio je znanstveni i nastavnički rad prvo na Poljoprivrednom fakultetu, a zatim na Poljoprivrednome institutu u Križevcima, koji je poslije postao Visoko gospodarsko učilište, gdje je predavao kolegije iz oplemenjivanja bilja i sjemenske proizvodnje. Bio je angažiran u više nacionalnih i međunarodnih agronomskih projekata, član više znanstvenih organizacija, među njima je i Bioetičko povjerenstvo Vlade RH te Nacionalno koordinacijsko tijelo za protokol iz Cartagene.
Sredinom 1990-ih pokrenuo je vlastitu biotehnološku tvrtku za sjemensku proizvodnju i istraživanja, a kao vrstan genetičar i oplemenjivač bilja, autor je više visokokvalitetnih sorti ozime pšenice: Pitoma (1983.), Široka, Sloboda, Mila, Cerera, Divana, Koleda, Talia i Vesna (2011). Napisao je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka, koji su objavljeni u domaćim i svjetskim stručnim časopisima, te više od 200 popularno-znanstvenih članaka za razne tiskane i internetske medije i portale.
Objavio je i dvije knjige – Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, u suautorstvu s Thomasom S. Coxom, te GMO (iz)um bez (raz)uma – u kojima propituje korisnost industrije genetski modificiranih proizvoda te argumentirano ističe sve njezine nedostatke. Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno zagovarao organsku poljoprivredu i žestoko kritizirao agresivnu komercijalizaciju sjemenske proizvodnje, koja na koncu dovodi do potpune ovisnosti o najkrupnijim industrijskim proizvođačima sjemena.