Predao se američki neprijatelj br. 1 - Napao SAD, a pao zbog kondoma

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange predao se britanskoj policiji u Londonu, a poslijepodne se pojavio pred londonskim sudom koji odlučuje o njegovu izručenju Švedskoj, zemlji koja je izdala tjeralicu za njim zbog optužbi o silovanju.

Assangeovi odvjetnici još su u ponedjeljak navečer objavili da su stupili u kontakt s policijom te da dogovaraju vrijeme kada će se Assange pojaviti na policiji. Vjerojatno su željeli izbjeći prevelik pritisak zainteresiranih novinara i snimatelja.

>>Kronologija političkih, financijskih i tehničkih napada na WikiLeaks

>>Tri ministarstva SAD-a rade na optužnici protiv Assangea

>>Švicarska banka zamrznula Assangeove račune

Kondom glavu čuva

Assange se pred sudom izjasnio protiv izručenja u Švedsku, u kojoj su ga 20. kolovoza dvije djevojke zajednički teretile za silovanje. Pročitana mu je optužnica: u jednom se slučaju tereti da je imao seksualni odnos s djevojkom koja je u tom trenutku spavala, dok drugi slučaj navodno uključuje prisilu. Assange tvrdi da je riječ bila o dobrovoljnom seksu te da je nesporazum nastao zbog uporabe kondoma, no poslije je cijeli slučaj poprimio politički ton.

Neki švedski pristaše Assangea bili su objavili svoje nalaze prema kojima su ga njegova švedska domaćica Anna Ardin i njena prijateljica Sofia Wilden, koje su inače aktivne u feminističkim socijaldemokratskim krugovima u Švedskoj, zapravo prijavile zbog nemirenja s ljubavnim trokutom, odnosno kada su shvatile da je Assange istovremeno u vezi s obadvije. Protiv Assangea je prvo pokrenuta, a potom stopirana istraga zbog silovanja, da bi cijeli slučaj ponovno aktivirala glavna švedska tužiteljica Marianne Ny. Assangeov odvjetnik izjavio je da je to bilo nakon intervencije jednog švedskog političara, kojeg nije imenovao.

Zanimljivo je da se u američkim izvještajima koje je objavio WikiLeaks spominje i švedski ministar vanjskih poslova, dobro nam znani Carl Bildt, i to kao “mediokritet, ograničenih političkih sposobnosti”. Opisan je kao arogantna osoba koja snažno vjeruje u svoju političku moć. Assangu je odbijena jamčevina i mora ostati u pritvoru do 14. prosinca.

>>Stranica WikiLeaks je CheGuevara 21. stoljeća

Podrška Australaca

Nakon prvog pojavljivanja na sudu u Londonu slijedi ekstradicijski postupak koji mora završiti za 21 dan. Assange se boji da se nakon eventualnog izručenja Švedskoj otvara prostor i drugim zemljama, prije svega Americi, da zatraže njegovo izručenje. Američki dužnosnici ističu da su pokrenuli “značajne postupke” u kaznenoj istrazi o legalnosti WikiLeaksove stranice zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti SAD-a i američkih vojnika na terenu.

Činjenica je da SAD još od ljeta, otkad su objavljeni tajni dokumenti o Afganistanu i Iraku, pokušava pronaći način da zaustavi Assangea i suradnike, ali za to još nisu pronašli adekvatan pravni put. Assange je Australac, a ta je zemlja do sada slala miješane signale. Prvo je ustvrdila da će surađivati s američkim agencijama u istrazi oko mogućeg kršenja zakona, a poslije je najavila da će Assangeu, kao i bilo kojem drugom australskom državljaninu, pružiti svu potrebnu konzularnu pomoć. Mediji su izvijestili da je tijekom izlaska pred sud Assange dobio australsku konzularnu pratnju.

Internetom kruži peticija koju je potpisalo dvjestotinjak svjetskih intelektualaca – akademika, pisaca, novinara, čak i bivših pripadnika tajnih službi koji od australske premijerke Julie Giliard traže da zaštiti svog sugrađanina od prijetnji, uključujući prijetnje smrću koje su se mogle čuti od notorne Sarah Palin do Toma Flanagana, bivšeg šefa kabineta kanadskog premijera. U petak će u Sydneyu biti održan miting potpore za Juliana Assangea.

>>Assange: Ne smijem se vratiti u Australiju, odmah bi me uhitili

Paralelno uz Assangeovo uhićenje, u Švicarskoj je blokiran račun WikiLeaksa, i to dan nakon što je s njima prestala poslovati i kompanija PayPal, preko koje se skupljala glavnina donacija za rad tog internetskog zviždača. Obje su on-line banke zbog uskraćivanja usluga WikiLeaksu napali hakeri.

Bez obzira na Assangeovo uhićenje te na zamrzavanje njihova novca i blokadu koju trpe od kartičnih kuća, WikiLeaks je ustvrdio da će nastaviti objavljivati tajne američke dokumente. Assange je najavljivao da će u slučaju da se njemu nešto dogodi ili da vladama uspije potpuno srušiti WikiLeaks u optjecaj pustiti veliku tranšu dokumenata “osigurača”.

Neki mediji o tim su se dokumentima izražavali kao o dokumentima “sudnjeg dana” jer navodno skrivaju senzacionalne podatke o Guantanamu, snimke ubijanja civila u Afganistanu, ali i tajne o poslovanju BP-a i nekih drugih većih kompanija te, već najavljivano, razotkrivanje poslovanja financijskog sektora, uključujući Bank of Amerika. Vjerojatnije je, ipak, da je riječ o cjelokupnoj bazi od 250.000 američkih dokumenata koje su pod 256 znamenka teškom šifrom skinuli deseci tisuća pristaša WikiLeaksa. Kada to odluče, djelatnici WikiLeaksa skinut će šifru s tih dokumenata. Nakon uhićenja Assangea, rekli su da to ipak u ovom trenutku još ne namjeravaju učiniti.