Kako je i najavio prošli tjedan, ministar financija Tomislav Ćorić na jučerašnjem je sastanku parlamentarne većine u Banskim dvorima predstavio partnerima detalje antiinflacijskog programa. Akcija je najavljena prošlog tjedna nakon što je Državni zavod za statistiku objavio da je stopa godišnje inflacije za travanj ponovno prešla 5 posto. Kako doznajemo iz Vlade, antiinflacijske mjere podijeljene su na četiri dijela, od kojih neke ciljaju na smanjenje državne potrošnje, dok druge utječu na državne prihode kroz promjene u sustavu oporezivanja. Osnovna je premisa, tvrdi naš sugovornik, da oni koji zarađuju više plate i više poreza.
Prvi dio novog Vladina paketa, koji za cilj ima obuzdavanje inflacije na 2 posto do kraja 2027. godine, zapravo je već na snazi i odnosi se na preveniranje energetskog šoka kao potencijalnog glavnog generatora inflacije. Provođenje aktualnih energetskih mjera, koje za krajnje potrošače donekle amortiziraju volatilnost na tržištu nafte, plina i električne energije, nastavit će se do daljnjega, sukladno geopolitičkim napetostima i stanju na međunarodnim tržištima.
Drugi dio Vladina antiinflacijskog paketa cilja na obuzdavanje državne potrošnje. Unatoč očekivanom političkom protivljenju, od svakog resora već je zatraženo kresanje proračuna s ciljem da se do kraja godine uštedi ukupno 1,3 milijarde eura. Osim na obuzdavanje inflacije, ova bi mjera trebala utjecati na trend povećanja deficita opće države, koji je već prešao magičnu granicu od 3 posto BDP-a. Prema službenim podacima državnih statističara iz travnja ove godine, deficit opće države na kraju 2025. porastao je na 2,796 milijardi eura ili „graničnih” 3 posto BDP-a. Problem je u tome što se trend povećanja deficita nastavlja već četvrtu godinu zaredom, a najveći mu je generator činjenica da su rashodi države rasli po znatno višoj stopi od planirane. Isti trend nastavljen je i ove godine, što bi Hrvatsku, ako se stopa porasta potrošnje ne smanji, odvelo u proceduru prekomjernog deficita pod patronatom Europske komisije, iz koje smo izašli 2017. godine.
Državna potrošnja smanjit će se i u dijelu socijalnih davanja i plaća u javnom sektoru. Dinamika dogovorena sa socijalnim partnerima za ovu godinu ostaje ista, ali od siječnja 2027. godine slijedi zamrzavanje visine socijalnih naknada i osobnih dohodaka. Iz toga su dijelom izuzeti umirovljenici, čije će mirovine rasti zbog ukidanja poreza na dohodak.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić potvrdio je u srijedu da će se mjerama pokušati disciplinirati pojedini segmenti agregatne potražnje. U izjavi nakon sastanka parlamentarne većine Ćorić je jučer izvijestio da je koalicijskim partnerima predstavljen paket antiinflacijskih mjera, s kojim će danas na sjednici Vlade biti upoznata i javnost. Partneri su paket podržali, a Ćorić vjeruje da će naići i na potporu stručne javnosti. – Ideja s kojom smo išli u ovaj paket jest da „zagrijanost ekonomije” na neki način smanjimo, što će značiti da donosimo mjere kojima ćemo pokušati pojedine segmente agregatne potražnje disciplinirati – kazao je Ćorić.
Kako doznajemo, treći dio mjera odnosi se na zamrzavanje administrativnih cijena na razini institucija središnje države. Poznato je da razne naknade i pristojbe koje propisuju državna tijela sudjeluju s oko 15 posto u potrošačkoj košarici. Ova mjera ne odnosi se na cijene usluga koje građanima i poduzetnicima propisuju jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Međutim, četvrta razina antiinflacijskih mjera, koja se tiče izmjena u sustavu oporezivanja, djelomično se odnosi na gradove i općine jer podiže pragove paušalnog oporezivanja prihoda iznajmljivača u turizmu. Kako nam je potvrđeno, od iduće godine podići će se donja granica godišnjeg paušala koji iznajmljivači plaćaju po krevetu. Prema aktualnom Pravilniku o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja, a visina paušala razlikuje se ovisno o turističkoj razvijenosti područja i odluci lokalne samouprave. Primjerice, zakonom je propisano da najrazvijenija turistička područja poput Dubrovnika imaju propisani paušal po krevetu od minimalno 100 do maksimalno 300 eura. Gradsko vijeće lani je donijelo odluku da dubrovački privatni iznajmljivači plaćaju 250 eura.
Prema zasad neslužbenim najavama iz Vlade, Ministarstvo financija priprema i izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, a uvest će se i dodatni porez na „prekomjernu” profitnu maržu poduzetnika. Zasad su obrtnici koji ostvaruju godišnje prihode do 60.000 eura oslobođeni PDV-a i plaćaju paušalni iznos koji na prihod od spomenutih 60.000 eura iznosi 1080 eura. Hoće li se smanjivati prag za ulazak u PDV ili će se podizati stopa paušalnog poreza, zasad nije precizirano. Što se tvrtki tiče, u slučaju da mu je bruto dobit u tri godine u prosjeku rasla više od 15 posto, poduzetnik će platiti 50 posto poreza. U Vladi ovu mjeru tumače kao progresivno oporezivanje, fiskalni potez koji su pojedini analitičari prizivali i prije.
Nadajmo se da će paketom biti obuhvaćen i bankarski sektor, te da će biti oporezovan zbog extra profita. Na štednju gotovo da ne daju kamate, a na kredite uzimaju i ostvaruju profit. Još im i HNB plaća kamate. Eldorado, za strani kapital!