Povrće se smrznulo, cijene i 150% više: Za kilogram salate puterice traže i 38 kuna, za tikvice 40

Za kilogram salate puterice pojedini trgovci u Zagrebu ovih dana traže i 38 kuna, za tikvice 40, za špinat, blitvu ili salatu kristalku i 30, dok su cijene matovilca ili rukule po kilogramu i 95-100 kuna. Iako se cijene više i 15-20 % kod nekih vrsta voća i povrća zimi i podrazumijevaju, za cijene nekih proizvoda koji su, poput tikvica, i 100 do 150% skuplji kriva je pak “ledara” koja je proteklih dana “okovala” domaće i europske plastenike i očito još ne misli stati. Na većini plastenika, pogotovo u Dalmaciji, orkanska je bura otpuhala i potrgala pokrove koji su koliko-toliko štitili povrće od preniskih temperatura, dok se na otvorenom, žale se proizvođači, više i nema što ubrati.

Grijanje se ne isplati

Štete su nesagledive, prijeti opstojnost pojedinih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pojedinih proizvodnji, upozoravaju iz Zajednice povrćara. Špinat, cvjetaču, blitvu, tek iznikli luk... u većini je povrtnjaka “ubrao” led.

– I ono malo soka što ga je bilo u biljkama smrznulo se te su biljke u fazi neiskoristivosti – kaže i zagrebački povrćar Stjepan Horvat, koji ovih dana samo na blitvi bilježi štetu veću od 10 tisuća eura.

Osim hidroponske proizvodnje povrća u staklenicima, većina domaćih plastenika zimi se zapravo i ne grije, pogotovo na kontinentu, objašnjava on. Više bi koštalo grijanje za 5000 kvadrata povrtnjaka da bi se s minus 10 zagrijali na nekoliko celzijevaca iznad ništice nego salata koja bi se s takve površine ubrala, a sve što je bilo na otvorenom smrznulo se.

– Čak i poriluk, za koji se kaže da može trpjeti jako niske temperature – tvrdi Horvat. I blitva je mogla opstati u nekom kratkoročnom razdoblju niskih temperatura, no kako one predugo traju, nije izdržala. Zna li se kako Španjolska i Italija u proizvodnji povrća u Europi sudjeluju s 40 % ukupne vrijednosti, a i one su pogođene nepogodama, neke vrste povrća trenutačno su skuplje i od kilograma boljeg mesa.

– Potrošači su naviknuli da u svako doba mogu jesti svježu salatu i ostalo. A kako se povrće smrzava i diljem Europe i nema prevelikih količina u zatvorenom, a traženo je, za njega će se plaćati puno. Tko sad kuka da mu je salata preskupa, neka je ne jede. Može jesti i kiselu papriku i ciklu – kaže Horvat. U priobalju su stradale i kupusnjače, a onoga što je čudom preživjelo otežana je berba i transport. Od voćaka su najteže pogođene mandarine i ostali agrumi.

– Rekordna berba na izmučenim će stablima, koja zbog ranih niskih temperatura i kasne gnojidbe nisu ušla u fazu mirovanja, u dolini Neretve sigurno ostaviti traga – upozorava glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, što potvrđuje i opuzenski voćar Nikica Rešetina. Na nekim je područjima bilo i leda, mandarinama je otpalo i lišće, no pravi će se razmjeri štete znati tek kad popuste hladnoće.

– U kontinentu bi pak najviše mogle stradati breskve jer njima tu i nije mjesto – upozorava Ivković, dok u AgroFructusu, našem najvećem otkupljivaču voća i povrća ne žele brzati s procjenom šteta, ali ističu kako ne očekuju ni ekstreman rast cijena.

Ribnjaci pod 20 cm leda

– Špekulativni trgovci u ovim situacijama koriste priliku za ostvarivanje ekstraprofita, no mi koji smo sustavno povezani sa svojim kooperantima i kupcima ne možemo djelovati na takav ad hoc način – kaže predsjednik uprave AgroFructusa Denis Matijević.

Zbog teških uvjeta izlova i činjenice da je nema dovoljno, na zagrebačkim i drugim ribarnicama poskupjela je i riba, najjeftinije srdele i inćuni s 20 na 25 kuna. Slatkovodnoj ribi, pastrvama i šaranima, cijena je porasla i 30-35 %. Pastrve se prodaju i za 50, a šarani i za 55 kuna za kilogram.

– Riba je u fazi hibernacije pod ledom debelim 15-20 centimetara. Razbijamo ga kako bi se pustili štetni plinovi ispod leda, dok je potrošnja kisika minimalna – kaže Milan Božić iz Ribnjačarstva Poljana, ističući kako proizvodnje slatkovodne ribe ispod 15 stupnjeva nema. Preostali primjerci, kojih nema dovoljno za jaču opskrbu ribarnica, ovih se dana love na specijalan način podvlačenjem mreža ispod leda.     

>> Uvozimo šarane iz Vijetnama, med i češnjak iz Kine, povrće iz Egipta...