Poruke koje su između sebe razmjenjivale Gabrijela Žalac, bivša ministrica Andreja Plenkovića i Josipa Pleslić (ex Rimac), bivša HDZ-ova "kninska kraljica", u kojima se među ostalima spominje i AP, zakonit su dokaz. Odlučio je tako Visoki kazneni sud (VKS) koji je odbio žalbu obrana na odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz srpnja lani, a koja se odnosila na aferu Software.
Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je lani u srpnju i to drugi put odbilo zahtjev obrana da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoji Viber i WhatsApp komunikacija Gabrijele Žalac i Josipe Rimac. Obrana se na tu odluku žalila VKS-u, koji je žalbu odbio. - Prvostupanjski sud pravilno je i potpuno razmotrio argumentaciju okrivljenika uključujući i sadržaj naloga kojim je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji te je s pravom zaključio kako su dokazi koje su okrivljenici predlagali izdvojiti zakonito pribavljeni - naveo je VKS u obrazloženju.
Znači li ova odluka VKS-a, da bi optužnica u aferi Software, koju je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), protiv Gabrijele Žalac i drugih podigao još u prosincu 2022., možda se dozna u svibnju. Za tada je zakazana nova sjednica optužnog vijeća u tom predmetu. Što se tiče afere Softvere, EPPO je osim Gabrijele Žalac još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Prema optužnici, EPPO Gabrijelu Žalac tereti da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti da je poduzela više radnji kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj. Jedna od tih radnji bila je i da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke. Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave, ne dovede u pitanje ni dokumentaciju ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon.
EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi. Na koncu, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna cijena od 12,9 milijuna kuna, iako bi, tvrdi EPPO, realna cijena projekta bila oko 2,7 milijuna kuna. Ministarstvo je uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini. Prema optužnici, Šimunac i Jukiće se terete se da je svaki od njih stekao protupravnu imovinsku korist od oko po dva milijuna kuna, dok su njihova poduzeća stekla protupravnu imovinsku o korist od 3,5 odnosno 2,6 milijuna kuna.
Gabrijela Žalac se tijekom istrage branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No za oboje je nezgodno što je njihovo dugogodišnje poznanstvo vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografiji, pozivi i mejlovi.... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića.
- Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim - branio se Šimunac. Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac i niti jedna od tih optužnica još nije pravomoćna. EPPO protiv nje provodi i istragu zbog sumnje da je novcem EU financirala troškove proslave svog rođendana.