Zbogom postjugoslavenstvu: 'Ta propala država ne zaslužuje ni da se njezino ime vezuje uz suvremenu Hrvatsku'

Umrla je u krvi, a živjet će vječno. Tim oksimoronom možda je najbolje ilustrirati žilavost kojom dio lijevoga akademskog i medijskoga kruga i danas, tri desetljeća poslije, nastoji očuvati lijepo sjećanje na Jugoslaviju i njezin politički i društveni poredak. Začudna je ta upornost da se u javni narativ umetne slika o Jugoslaviji kao uspješnoj državi i bratskoj zajednici ravnopravnih naroda unatoč ne samo tragičnom iskustvu ponajprije hrvatskoga naroda nego i znanstvenim dokazima da je riječ o običnom mitu. Genezu toga neobičnog fenomena rasvijetlila je politologinja Mirjana Kasapović člankom "Zbogom jugoslavenstvu!" objavljenim lanjskoga svibnja u Analima Hrvatskog politološkog društva, kojim je rastjerala ideološku maglu s te pojave i pokazala da su "postjugoslavenske studije" jedan od izraza političkoga mitologiziranja Jugoslavije te da one, osim što nastoje očuvati ime i sjećanje na bivšu državu, s njome postupaju kao s političkom i kulturnom činjenicom.