SPECIJAL: HRVATSKO PROLJEĆE

Političko nasilje zbog kojeg su Hrvati odustali od Jugoslavije: Tito je rekao Savki da šalje vojsku na Zagreb

Foto: Wikipedia
Političko nasilje zbog kojeg su Hrvati odustali od Jugoslavije: Tito je rekao Savki da šalje vojsku na Zagreb
13.12.2021.
u 12:40
Centralna vlast u Beogradu, nastojeći smiriti nezadovoljstvo u Hrvatskoj, sedamdesetih je učinila određene ustupke, čak i prihvatila i provela neke od zahtjeva koji su bili dio platforme Hrvatskoga proljeća. U tom smislu često se interpretira i posljednji Ustav SFRJ iz 1974. prema kojemu su republike i pokrajine dobile dotad najveću autonomiju u odnosu na savezni centar. Međutim, razočaranje koje su Hrvati doživjeli 1971. bilo je toliko da nikakve reforme više nisu bile dovoljne. Hrvati su tada u velikoj mjeri „odustali“ od Jugoslavije i u budućnosti će prevagnuti hrvatska želja za osamostaljenjem. Za to će uvjeti sazreti dvadeset godina poslije kad će upravo akteri Hrvatskoga proljeća biti nositelji glavnih demokratskih političkih inicijativa koje će na slobodnim višestranačkim izborima 1990. svrgnuti gotovo polustoljetnu diktaturu komunista

 Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odlikovao je danas sudionike Hrvatskog proljeća Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države. Visokim državnim odličjem odlikovani su Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig te posmrtno Jozo Ivičević Bakulić, Ljudevit Jonke, Ante Paradžik, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Vladimir Veselica. U povodu toga objavljujemo tekst iz specijala Večernjeg lista "Hrvatsko proljeće", tiskanog uoči 50. obljetnice tog prijelomnog povijesnog događaja.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 76

DI
dinol
12:58 13.12.2021.

I jos uvijek postoje individue koji bi imenovali trg u Zagrebu sa komunistickim diktatorom!!!?

GI
Giga15
14:20 13.12.2021.

Koje gluposti nevjerojatno, nisu Hrvati odustali od Jugoslavije poslije Hrvatskog proljeća nego je nisu htjeli ni 1918. a još manje 1945.....komunistički dužnosnici Savka i Tripalo kako god bili protiv unitarizacije Jugoslavije su bili politički jugoslaveni, a narod niko nije ništa pitao a ja kak malo stariji čovjek jako dobro znam kaj su ljudi mislili i prije Hrvatskog proljeća.....prvi put kad se u Hrvatskoj narod pitao 90' i 91' je rekao jasno ZBOGOM i kamo sreće da se ni u putu nismo sreli sa balkancima.

Avatar bijeloanijebrašno
bijeloanijebrašno
13:17 13.12.2021.

Savka i Tripalo su bili za veću autonomiju Hrvatske unutar Jugoslavije. Nešto širu i od onoga što se dobilo ustavom 1974. Dok su studentski vođe bili za samostalnu Hrvatsku. Zato su prvi završili sa umirovljenjem a drugi po zatvorima.