Poglavlje 23: Devet problema koje Hrvatska mora riješiti u 35 dana!

Ministarstvo pravosuđa izradilo je plan u devet točaka kojim bi se do svibnja ispunila sva mjerila najtežeg preduvjeta u pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

1. Smanjenje 
neriješenih predmeta

(Nova organizacija rada sudova)

Prva točka je smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta. Problem nisu kazneni nego građanski spisi kod kojih, kako je to navedeno i u posljednjem izvješću o napretku, raste postotak vrlo starih predmeta. Čak je, doznajemo u Ministarstvu pravosuđa, 3000 predmeta koji datiraju od 1995. godine, dok je 13.000 predmeta starih 10 godina. Cilj je da se do kraja ove godine očiste svi spisi koji su stariji od desetljeća. No, uz svu volju izvršne vlasti, taj plan neće proći bez većeg angažmana sudova. Zato je plan da se pozovu predsjednici sudova koji bi iznova sačinili „inventuru“ i prionuli na organizaciju rada sudaca kako bi se krenulo „odostraga“, odnosno da bi se riješili najstariji spisi. Problem je, navodi se, što su se sudovi koncentrirali na predmete stare tri godine, pa oni koji nose datume iz devedesetih ostaju netaknuti.

2. Rješavanje 
ratnih zločina

(Vlada je donijela strategiju)

Druga točka su ratni zločini. Vlada je donijela strategiju za rješavanje ratnih zločina. Ostalo je oko petstotinjak događaja iz Domovinskog rata koji i danas čekaju sudski epilog. U strategiji su pobrojeni svi otvoreni slučajevi ratnih zločina, naveden je pregled u kojoj su fazi i pred kojim tijelom te su policiji i DORH-u dani napuci da ih krenu rješavati, i to tako da se uzme nekoliko kriterija pri utvrđivanju prioriteta. Jedan je težina zločina i broj žrtava, zatim mogućnosti prikupljanja dokaza, a potom drugi kriteriji.

3. Borba 
protiv korupcije

(Pisanje izvješća o predmetima)

Treća točka odnosi se na borbu protiv korupcije. Premda su otvorene vrlo ozbiljne istrage za korupciju i premda je osumnjičen bivši premijer Ivo Sanader, a uz njega i sam donedavni državni vrh, Europska komisija i dalje zadržava dozu skeptičnosti u pogledu hrvatske spremnosti za obračunavanje s korupcijom. Taktika Europske komisije je promatrati kako se otvoreni slučajevi razvijaju, a hrvatskoj strani ostaje samo izvještavati o pojedinim predmetima.

4. Depolitizacija rada policije

(Povećanje profesionalnosti)

Četvrta točka je depolitizacija policije. Valja napomenuti da policija isprva uopće ni na koji način nije bila problem u poglavlju 23. Pitanje policije bilo je posve drugo poglavlje koje je odavna zatvoreno, i to bez ikakvih problema. No prije otprilike godinu dana, i to nakon velikih kadrovskih rošada, posebice u redovima kriminalističke policije, iz Europske komisije stigle su prve reakcije u kojima su se tražili depolitizacija i povećavanje profesionalnosti u policiji. Kao odgovor na ovaj zahtjev odlučilo se mijenjati Zakon o policiji u sklopu kojega će se policajcima zabraniti da budu pripadnici političkih stranaka. U Ministarstvu pravosuđa vjeruju da će time zadovoljiti zahtjeve Europske komisije.

5. Preventivni 
okvir za korupciju

(Zakon o financiranju stranaka, sukobu interesa, pristupu informacijama)

Peta je točka donošenje zakonskog okvira koji je preduvjet za sprečavanje korupcije. Riječ je o tri zakona od kojih je svaki do sada, i to bez obzira na Europsku komisiju, izazivao niz prijepora i nikada se nisu uspjela donijeti dovoljno dobra i učinkovita rješenja. Riječ je o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, Zakonu o financiranju političkih stranaka i Zakonu o pravu na pristup informacijama.

6. Prava 
nacionalnih manjina

(Plan za provedbu zapošljavanja)

Šesta točka je također „stara priča“, a odnosi se na nacionalne manjine i pitanje njihovih prava. U zadnjem izvješću o napretku podvlači se pitanje prava na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina. Traži se njihovo razmjerno zapošljavanje u javnoj upravi, uključujući policiju i pravosuđe. U Ministarstvu pravosuđa navode kako će se sačiniti još i posebni plan o ostvarivanju prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na zapošljavanje.

7. Povratak izbjeglica

(osiguravanje materijalnih uvjeta)

Sedma točka je povratak izbjeglica. U ispunjavanju ove točke zapravo i nema ništa novo jer je posrijedi rad na osiguranju uvjeta za povratak izbjeglih građana Hrvatske. Isti uvjet, izrečen u istome tonu, bio je naveden i u izvješću o napretku od kraja prošle godine.

8. Jačanje pučkog pravobranitelja

(dodatno kadrovsko 
i materijalno osnaživanje)

Osma točka, na kojoj će se također morati poraditi u idućim tjednima, odnosi se na pučkog pravobranitelja. O ovoj se temi do sada i nije posebno govorilo u sklopu pitanja ispunjavanja kriterija za zatvaranje poglavlja 23. No, Europska komisija navodi da treba dodatno ojačati poziciju pučkog pravobranitelja. Taj zahtjev nije dočekan s osobitim veseljem jer se smatra da brojka od 30 ljudi, koliko ih radi s pučkim pravobraniteljem, nije nedostatna. No, nakon primjedbe Europske komisije za očekivati je da se, barem materijalno, ured kojim rukovodi Jurica Malčić dodatno ojača. Za pripomenuti je da se u sklopu depolitizacije policije tražilo da se uvede civilni nadzor u rad policije.

9. Objektivno 
kadroviranje u pravosuđu

(novi DSV i DOV, educiranje predsjednika sudova)

Deveta točka je ispunjavanje zahtjeva za transparentnim kriterijima za imenovanje pravosudnog kadra te uvođenje jasnih, svima dostupnih i objektivnih mjerila za napredovanje. Uveden je novi model imenovanja sudaca i državnih odvjetnika, a osnovana su i nova sudbena i državnoodvjetnička vijeća. S Francuzima će se provesti projekt educiranja predsjednika sudova o tome kada protiv sudaca trebaju pokretati stegovne postupke te koja ponašanja štete ugledu profesije, a koja bi trebalo kažnjavati. Cilj je uvođenje više reda, ali i ujednačavanje kriterija za stegovnu odgovornost.