Skoro osam godina, nakon što je kao i svaka hrvatska afera počela spektakularnim uhićenjima u cik zore, afera Agrokor je vraćena na - početak. Jer je ŽDO Zagreb u toj priči, kojoj nema kraja ni konca i neće ga biti još godinama, podigao novu optužnicu. Ukupno treću. No za razliku od prethodne dvije, u kojima je s Ivicom Todorićem, bilo optuženo 15 osoba, sada ih je s Todorićem optuženo ukupno - šest. Protiv preostalih devet ranijih optuženika istraga je obustavljena zbog nedostatka dokaza što znači da je za Todorićeve sinove Ivicu i Antu, njegovog bivšeg zeta Hrvoja Balenta te njegove nekadašnje menadžere - Ljerku Puljić, Damira Kuštraka, Pirušku Canjugu, Ivana Crnjca i Mislava Galića - koji su se izmjenjivali na funkcijama u Upravi i Nadzornom odboru tvrtke - agonija zvana Agrokor okončana. Kako sada stvari stoje, s Todorićem će optuženičku klupu dijeliti Tomislav Lučić, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Sanja Hrstić i Marijan Alagušić. Svi navedeni, osim Discordije i Sanje Hrstić, koji su revizori, unutar Agrokora su se bavili financijama.
Osim što je broj optuženika drastično srezan, novo je i knjigovodstveno - financijsko vještačenje. Ono ranije, koje je izradila tvrtka KPMG, je prvo bilo proglašeno zakonitim pa nezakonitom dokazom te je kao nezakonit dokaz izdvojeno iz spisa. Lani u u srpnju, zadatak da razmrsi financijsko- knjigovodstvene nebuloze Agrokora dobio je tim austrijskih vještaka predvođenih Karlom Hengstbergerom. Inicijalna cijena tog vještačenja bila je 650.000 eura plus PDV. No kako vještačenje nije bilo zgotovljeno do kraja prošle godine, do kada je sud dao rok ŽDO Zagreb da podigne novu optužnicu, tužiteljstvo je krajem 2024. tražilo i dobilo dodatnih godinu dana za dovršetak vještačenja i podizanje optužnice. A to je naravno koštalo, pa troškovi vještačenja na koncu iznose 815.554 eura. Na taj je iznos u Hrvatskoj plaćen PDV od 203.888 eura, što znači da je ukupni trošak vještačenja, kaže tužiteljstvo oko milijun eura. Odnosno 300.000 eura manje od troška onog prvog vještačenja, koje je plaćeno 1,3 milijuna eura.
Kako će novo vještačenje proći na sudu, vidjet će se kada bude zakazana sjednica optužnog vijeća na kojoj će se raspravljati o pravomoćnosti optužnice i (ne)zakonitosti prikupljenih dokaza. Istraga u aferi Agrokor je počela u listopadu 2017., prva optužnica podignuta je u rujnu 2020. na doradu je, prvi put, povučena u rujnu 2021., a ponovo je podignuta u lipnju 2022., da bi u siječnju 2024. ponovo bila povučena. Tužiteljstvo je tada optužnicu povuklo na doradu nakon što im je Vrhovni sud odbio Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ). Taj su zahtjev uložili na odluku optužnog vijeća da se financijsko-knjigovodstveno vještačenje izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz. Odluku optužnog vijeća je kasnije potvrdio i Visoki kazneni sud (VKS) i to sudsko vijeće kojim je tada presjedao Ivan Turudić, u vrijeme te odluke sudac VKS-a. Turudić je sada glavni državni odvjetnik, što znači da je nadređen ŽDO Zagreb koji ovom trećom optužnicom, Todorića i njegovih petero suoptuženika tereti za kaznena djela protiv gospodarstva i krivotvorenje isprava kojima je Agrokor oštećen za oko 179 milijuna eura, što je 14 milijuna eura viša šteta no što se navodilo u prve dvije optužnice.
Nova optužnica ima i jednu točku manje no dvije prethodne, a Todorića se tereti da je kao predsjednik uprave Agrokora, s Lučićem koji je do veljače 2015. bio član Uprave Agrokora zadužen za financije, a nakon toga član Nadzornog odbora i savjetnik predsjednika Uprave, od 2006. do 29. lipnja 2016. u godišnjim financijskim izvješćima lažno prikazivao financijske pokazatelje i poslovne rezultate. Tužiteljstvo tvrdi da su to činili kako bi Todoriću i tvrtki AGH BV, kao većinskim dioničarima, bile neosnovano isplaćene dividende. Lažirajući godišnja financijska izvješća, Todorić i Lučić su, tvrdi tužiteljstvo, prikrili i postojanje bankovnih doznaka. Njih se dvojicu tereti da odlučili primjenjivati zabranjene računovodstvene postupke koji su protivni međunarodnom računovodstvenom standardu čime su osigurali sačinjavanje poslovne dokumentacije koja nije odražavala stvarnu prirodu financijskih tijekova i poslovanja Agrokora. Osim toga terete se da su tijekom sastanka i komunikacije koje su vodili s Pandžićem, Alagušićem, Diskordijom i Sanjom Hrstić njima nalagali knjiženja neistinite poslovne dokumentacije u poslovnim knjigama i iskazivanje stavki u nekonsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima.
Todorića se tereti da je svojim potpisom takve nekonsolidirane financijske izvještaje potpisivao, odnosno odobravao te ih upućivao o Nadzornom odboru na davanje suglasnosti, dok se Lučića tereti da je davao suglasnost iako je znao da su godišnja financijska izvješća neistinita. Glavna skupština je takva izvješća usvojila, pa su Todoriću i AGH BV-u od 2008. do 2014. neosnovano isplaćene dividende u iznosu od 72 milijuna eura. Pandžić i Alagušić se terete da su osiguravali zaključenje neistinitih iznosa na kontima Glavne knjige društva s datumom završetka poslovne godine, svjesni da iznosi na kontima ne prikazuju istinito i objektivno stanje novčanih tijekova i poslovanja Agrokora. Tereti ih se i da su znali da će na ime takvih neistinitih izvješća biti isplaćena dividenda. Što se tiče Discordije i Sanje Hrstić, njih se tereti da su potpisivali godišnja revizijska izvješća, iako su znali da su financijska izvješća neistinita te da će zbog toga za Agrokor nastati znatna šteta. Todorića i Lučića se tereti i za druge financijske malverzacije vezano za protupravnu kupovinu dionica Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj iz imovine Agrokora od 2013. do 2017.
Tereti ih se da su protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i financijskim interesima Agrokora prvo osigurali financiranje Agrokora i to preko dvije druge tvrtke, preko banaka te povezanih tvrtki iz koncerna Agrokor. Zatim su djelatnicima Agrokora nalagali da tako primljena sredstva doznače Todoriću bez da su ispitali je li kreditno sposoban i bez da je položio primjerena sredstva osiguranja ili tražio suglasnost Nadzornog odbora i Glavne skupštine Agrokora, pri čemu su, tvrdi tužiteljstvo i Todorić i Lučić znali da ta sredstva Todorić nije namjeravao vratiti Agrokoru.
Sukladno tome je, tvrdi tužiteljstvo, od kraja travnja do kraja svibnja 2013. s poslovnih računa Agrokora na Todorićev osobni račun isplaćeno oko 100 milijuna eura. Taj je novac, tvrdi tužiteljstvo, Todorić iskoristio kako bi od EBRD-a otkupio 12.811 povlaštenih dionica Agrokora, nakon čega su on i Lučić naknadno sačinili dokumentaciju kojom su stvorili provid da se radi o zakonitoj i osiguranoj obvezi Agrokora te su tako prikrili da je Todorić tih 100 milijuna eura nezakonito stekao. Tereti ih se i da su ometali namirenje štete koja je tako pričinjena Agrokoru.
Todorića se tereti i da je 30. ožujka 2017., kao predsjednik Uprave Agrokora, zatražio od druga dva člana Uprave Agrokora da u ime Agrokora potpišu Ugovor o ustupu tražbine, kojim se drugo trgovačko društvo obvezuje podmiriti potraživanje koje je Agrokor imao prema Todoriću. U tom slučaju radilo se o 93,4 milijuna eura,. No ta se obveza nije mogla podmiriti jer je ta ta tvrtka u svom vlasništvu imala samo dionice Mercatora, koje su izgubile vrijednost jer su prethodno po Todorićevom nalogu bile založene u korist jedne banke. Ta dva člana uprave su pristala na Todorićev zahtjev jer nisu sumnjali da će obveza prema Agrokoru biti ispunjena, pa su potpisali Ugovor o ustupu tražbine, na temelju kojeg Ugovora je 30. ožujka 2017., s datumom knjiženja 31. prosinca 2016. iz poslovnih knjiga Agrokora, prijenosom na drugu tvrtku, isknjižen Todorićev dug prema Agrokoru u iznosu od 93,4 milijuna eura, a za taj je iznos Agrokor i oštećen.
Todorića se tereti i da je od siječnja 2009. do 18. kolovoza 2016., kao predsjednik Uprava Agrokora s računa tvrtke dizao novac koji je trošio za privatne potrebe sebe i svoje obitelji, a dio tih troškova kasnije je djelomično podmirio imovinom Agrokora u iznosu od 13,8 milijuna eura.
Tko ce odgovarati za troškove postupka u ovih 8 uzaludnih godina.