Finska pomno prati pojačane ruske vojne aktivnosti u blizini svoje granice s Rusijom, upozorio je general-poručnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika finskih oružanih snaga. Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada Rusija reorganizira svoje vojne snage i gradi novu infrastrukturu uz granicu NATO-a, izazivajući zabrinutost među savezničkim zemljama na istočnom krilu, piše Newsweek.
Finska je 2023. godine postala članica NATO-a, zajedno sa Švedskom, napuštajući dugogodišnju politiku neutralnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu. S više od 1300 kilometara zajedničke granice s Rusijom, Finska je ključna članica NATO-ova istočnog krila. Njezin ulazak u savez udvostručio je duljinu NATO-ove granice s Rusijom, što je izazvalo oštre reakcije Kremlja, uključujući obnovu Lenjingradskog vojnog okruga.
Zemlje poput Estonije, Latvije, Litve i Poljske već godinama upozoravaju na prijetnju koju Rusija predstavlja, posebice ako trupe trenutačno angažirane u Ukrajini budu preusmjerene prema granicama NATO-a. Uz to, saveznici bilježe sve učestalije hibridne napade, poput kibernetičkih incidenata i ometanja kritične infrastrukture, koji ne prelaze prag otvorenog sukoba, ali testiraju snagu saveza. Prema Virtanenu, Rusija je prije 2022. godine uz finsku granicu imala oko 20.000 vojnika i četiri pričuvne brigade. "Sada Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u regiju čim može", izjavio je za njemački list Die Welt. Rusija je 2024. godine podijelila svoj Zapadni vojni okrug na Moskovski i Lenjingradski okrug, povećavajući broj vojnika i uspostavljajući nove jedinice, poput 44. armijskog korpusa i 68. motorizirane streljačke divizije.
Estonska obavještajna služba izvijestila je da Rusija pokazuje zavidnu sposobnost brzog formiranja velikih vojnih jedinica. Primjerice, 44. armijski korpus, formiran u blizini Estonije, trajno će biti stacioniran uz finsku granicu. Prema Pekki Turunenu, šefu finskog vojnog obavještajstva, broj ruskih vojnika u regiji mogao bi se udvostručiti ili čak utrostručiti u odnosu na razdoblje prije rata u Ukrajini. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur upozorio je da bi Rusija, u slučaju prekida sukoba u Ukrajini, mogla preusmjeriti stotine tisuća vojnika prema granicama NATO-a. "To znači da će ruska vojska imati višak snaga koje će vjerojatno biti raspoređene u našem susjedstvu", rekao je Pevkur za Newsweek.
Kako bi se suprotstavile ovoj prijetnji, baltičke države i Poljska pojačavaju obranu. Latvija, Litva i Estonija postavljaju mine i protutenkovske prepreke, dok Poljska gradi "Istočni štit", projekt vrijedan više od 2,5 milijardi dolara. Finska je započela izgradnju 200-kilometarske ograde uz granicu s Rusijom, čiji se završetak očekuje za četiri godine. Rusija ne prijeti samo konvencionalnim snagama. Prema Virtanenu, Moskva kontinuirano testira NATO-ov članak 5 – klauzulu o kolektivnoj obrani – kroz hibridne napade, uključujući kibernetičke napade, ometanje GPS signala, dezinformacije i poticanje migracija. "Rusija je vrlo vješta u hibridnom ratovanju", upozorio je Virtanen.
James Appathurai, visoki dužnosnik NATO-a, potvrdio je da Rusija stoji iza većine hibridnih incidenata protiv članica saveza. General Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši zapovjednik NATO-ova multinacionalnog korpusa u Poljskoj, istaknuo je da Rusija ima više načina za testiranje kohezije saveza, što dodatno zabrinjava zemlje poput Finske i Estonije. Finski general Janne Jaakkola izjavio je prošle godine da je napad na NATO malo vjerojatan ako savez ostane ujedinjen. Međutim, jedinstvo saveza dovedeno je u pitanje skepticizmom dijela američkih dužnosnika, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je doveo u pitanje američku predanost NATO-u. Istočnoeuropske zemlje, koje se oslanjaju na američku vojnu podršku, sada su dodatno zabrinute zbog zagrijavanja odnosa između Washingtona i Moskve.
Unatoč eskalaciji, Virtanen smatra da neposredna prijetnja napadom nije vjerojatna, ali naglašava potrebu za stalnom pripravnošću. Finska pojačava nadzor i surađuje s drugim članicama NATO-a kako bi osigurala sigurnost svojih granica. Istodobno, satelitski snimci pokazuju da Rusija proširuje vojne objekte u blizini Finske, iako se ti resursi trenutačno koriste ponajprije za podršku ratu u Ukrajini.
A što ćemo s nosačima aviona u Mediteranu i Perzijskom zaljevu. I oni su uz nečiju granicu.