Premijer Andrej Plenković komentirao je u emisiji Hrvatskog radija održavanje summita Inicijative Tri mora (3SI) u Dubrovniku te njegov značaj za Hrvatsku i regiju srednje i istočne Europe. Istaknuo je zadovoljstvo što je Hrvatska bila domaćin skupa, podsjetivši da je inicijativa pokrenuta 2016. na poticaj bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude, koji su i sudjelovali na događaju. Naglasio je da 3SI povezuje područje od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora, s naglaskom na infrastrukturno, prometno i energetsko povezivanje 13 članica EU-a, uz jačanje digitalne transformacije i konkurentnosti regije od oko 120 do 130 milijuna ljudi, prenosi HRT.
Rezultate summita ocijenio je vrlo uspješnima, istaknuvši da inicijativa privlači investitore te da je potpisano devet sporazuma. Kao ključni projekt izdvojio je sporazum Hrvatske i Bosne i Hercegovine o Južnoj plinskoj interkonekciji. "To je izgradnja plinovoda od Dugopolja do Zagvozda pa prema Imotskom i BiH. Time diversificiramo opskrbu plinom u BiH i stvaramo preduvjete za plinifikaciju Federacije BiH, teritorija na kojem žive Hrvati. Riječ je o projektu od strateškog značenja za BiH, uz snažnu potporu američke administracije i investitora", rekao je premijer.
Dodao je kako smatra da je Europska komisija mogla ranije snažnije podržati projekt, osobito u kontekstu BiH, istaknuvši da je Hrvatska već osigurala ključnu infrastrukturu i spremna je za realizaciju. Govoreći o LNG terminalu na Krku, podsjetio je da je njegov cilj od početka bio pozicionirati Hrvatsku kao regionalno energetsko središte. "Sve potrebe za plinom u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, dijelom Mađarskoj, pa čak i prema Austriji mogu biti namirene tijekom godine dana. To je strateška kritična infrastruktura i postignuće koje ostaje zauvijek. Hrvatska je danas relevantna, što potvrđuje i velik broj američkih kompanija te dolazak američkog ministra energetike Chrisa Wrighta", rekao je.
Naglasio je i važnost suradnje sa Sjedinjenim Državama, ocijenivši je jednom od najznačajnijih nakon Domovinskog rata. "Ovo je velik iskorak, ne samo s BiH nego je možda nakon vremena poslije Domovinskog rata - najveći trenutak suradnje s SAD-om koji je Hrvatska ostvarila", rekao je. Osvrnuo se i na aktivnosti u energetskom sektoru, istaknuvši suradnju JANAF-a, Agencije za ugljikovodike i kazahstanske kompanije u potrazi za novim gospodarskim prilikama i jačanjem energetske neovisnosti. Premijer je poručio kako Hrvatska tijekom globalne energetske krize nije imala problema s opskrbom energentima te da Vlada ima mehanizme za očuvanje pristupačnih cijena. Dotaknuo se i političkih tema, odbacivši optužbe oporbe vezane uz izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda. Naglasio je da vladajući biraju kandidate na temelju stručnosti, dok oporbi pripisuje političke motive. "Dakle, mi biramo ljude objektivno, kojima oporba osobno nema što reći. Oni biraju nekoga za koga znaju otprilike kako će se tamo ponašati", rekao je premijer. Podsjetio je da oporba već deset mjeseci odgađa dogovor o izboru troje ustavnih sudaca, unatoč pokušajima Vlade da pokrene proces paralelno s izborom čelnika Vrhovnog suda.
"Dali smo im jedan impuls u siječnju, rekli smo, može izbor ustavnih sudaca, ali zajedno s paralelnim procesom za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, ne da bismo jedno drugim uvjetovali, nego da bismo ih pokrenuli", podsjetio je premijer. Istaknuo je kako oporba želi kandidate koji bi djelovali u skladu s njihovim očekivanjima, dok vladajući predlažu, među ostalima, suca Željka Pajalića i odvjetnika Mladena Sučevića kao stručne i neovisne. "Upravo smo birali njih da bi oni mogli prihvatiti", poručio je premijer, naglasivši da u cijeloj toj kakofoniji koju oni produciraju danima, nitko nije imao zamjerke. "Naši su, valjda, neovisni, ali će se otprilike ponašati kako mi očekujemo, a za vaše presumiramo da će ovisiti o vama", dodao je. Zaključno je ustvrdio da oporba opstruira izbor te pozvao na odgovornost i funkcionalnost institucija, naglasivši da Vlada želi popuniti i Ustavni i Vrhovni sud.