Jednodnevni posjet

Plenković najavio jačanje suradnje sa Španjolskom: Razgovarali smo i o nužnosti reforme izbornog zakona u BiH

Foto: VladaRH/PIXSELL
Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj
Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj
Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj
Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj
Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj
17.03.2022.
u 01:39
Španjolska je dala snažnu političku podršku ulasku Hrvatske u (zonu slobodnog kretanja) Schengen, ulasku u eurozonu i OECD. Cijenimo suradnju u području Mediterana, rekao je Plenković.
Pogledaj originalni članak

Hrvatski premijer Andrej Plenković završio je u srijedu navečer jednodnevni posjet Španjolskoj najavivši daljnje jačanje bilateralnih odnosa u području gospodarstva, znanosti, kulture, Mediterana te suradnju u međunarodnim pitanjima poput sukoba u Ukrajini.

"Španjolska je dala snažnu političku podršku ulasku Hrvatske u (zonu slobodnog kretanja) Schengen, ulasku u eurozonu i OECD. Cijenimo suradnju u području Mediterana", rekao je Plenković nakon što se susreo sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom.

Plenković je prvi hrvatski premijer u posjetu Španjolskoj nakon 1996. godine kada je ondje boravio Zlatko Mateša.

"Iskoristio sam priliku i za razgovor o području jugoistočne Europe. O nužnosti reforme izbornog zakona u BiH. Želimo da taj zakon bide pravedan za sva tri konstitutivna naroda, da mogu birati svoje istinske predstavnike", rekao je Plenković dodavši da će Hrvatska podržavati BiH na putu prema ulasku u EU. Madridu situacija u BiH nije u fokusu.

Sánchez je u listopadu boravio u Zagrebu, kao prvi španjolski premijer u posjetu Hrvatskoj od njenog osamostaljenja.

Foto: VladaRH/PIXSELL
Madrid: Predsjednik Vlade Plenković u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj

"Potvrdili smo da ćemo jačati bilateralne odnose", rekao je Sánchez. Pohvalio je suradnju s Hrvatskom u Vijeću EU-a, instituciji koja predstavlja države u Bruxellesu.

Ove godine se navršava 30 godina od uspostave bilateralnih odnosa dviju zemalja.

Plenković je nakon susreta sa Sánchezom otišao u španjolski parlament gdje se susreo s predsjednicom parlamenta Maritxell Batet s kojom je razgovarao o parlamentarnoj suradnji i humanitarnim posljedicama "ruske agresije na Ukrajinu". Nakon toga se uputio u kraljevsku palaču Zarzuela na rubu Madrida gdje ga je primio kralj Filip VI.

Novinarima ulaz nije bio dozvoljen, a premijer je poručio kako je "susret bio srdačan". Razmijenili su mišljenje o bilateralnim i europskim temama.

"Suočeni s novim sigurnosnim izazovima jačamo partnerstvo u sklopu EU-a i NATO-a", izvijestio je Plenković preko Twittera.

Kralj Filip VI. svojedobno je bio na odmoru na hrvatskoj obali, a radi se na njegovom dolasku u službeni posjet Zagrebu.

Plenković je posjet završio druženjem u veleposlanstvu s Hrvatima koji žive u Madridu. Poručio je neka nastave razvijati suradnju u svojim područjima. Među nazočnima su bili košarkaški trener Žan Tabak, novinarka Olga Brajnović, po čijem ocu Luki je nazvana novinarska nagrada Sveučilišta u Navarri, šef liječničke službe Real Madrida Niko Mihić te odvjetnici, umjetnici, glazbenici i drugi.

U posljednje dvije godine intenzivirali su se međusobni posjeti visokorangiranih dužnosnika Hrvatske i Španjolske. U Madridu je u svibnju 2021. boravio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman traživši od Španjolske podršku za ulazak Hrvatske u Schengen, eurozonu te klub gospodarski razvijenih zemalja OECD.

U rujnu 2021. godine Hrvatska i Slovenija su se priključile neformalnoj grupi EuroMed 9 koja se sastoji od devet europskih mediteranskih zemalja koje nastoje objediniti interese te ih zastupati u Bruxellesu.

Video - Milanović o preletima: To je seljačko ponašanje i uznemiravanje građana, a normalno da će avioni letjeti i da cijenimo pomoć

LOGIKA UKRAJINSKIH NAPADA

Napad na Krimski most se bliži, Rusi su u panici: Ne bili Ukrajincima bilo pametnije da ATACMS-e troše na istoku?

Osim strateške vojne i simboličke vrijednosti, postoji i jasna ekonomska korist slabljenja ruske vojne prisutnosti na Krimu. Činjenica da je Moskva izgubila pomorsku nadmoć u Crnom moru omogućila je Kijevu da uspostavi vlastiti brodski koridor. Nakon što je prošlog rujna samo pet teretnih brodova moglo napustiti Odesu i okolnu regiju, do ožujka je taj broj porastao na 231 — što je neosporan uspjeh za Kijev

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.