SUMMIT EU

Plenković na Malti: 'Vidjet ću se s Orbanom, imat ćemo dosta prigoda za razgovor'

Foto: Igor Soban/PIXSELL
Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
plenković
Foto: Miranda Cikotić/Pixsell
Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
plenković, marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
plenković
03.02.2017.
u 11:42
Sastanak dolazi u trenutku kada je EU suočena s unutarnjim i vanjskim izazovima, pogotovo s dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji stubokom mijenja američki odnos prema Uniji.
Pogledaj originalni članak

Europska unija mora zadržati jedinstvo s obzirom na novi globalni kontekst i pronaći novi kohezivni narativ, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković po dolasku na summit čelnika EU-a na Malti, na kojem se razgovora o srednjemediteranskoj izbjegličkoj ruti i budućnosti EU-a.

"Mislim da moramo zadržati jedinstvo, upravo u ovakvim okolnostima gdje je Hrvatska nova članica koja je u cijelosti prigrlila europske vrijednosti. U ovom trenutku treba naći jedan novi, kohezivni narativ koji bi pokazao da je Europa jedinstvena, da se može suočavati s novim globalnim kontekstom. To je ključ", rekao je Plenković.

Premijer Plenković je potvrdio da će tijekom dana imati prigodu razgovarati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

"Mi ćemo se tijekom dana vidjeti, sjedimo blizu jedan drugoga, prema tome imat ćemo dosta prigoda za razgovor. Naravno da ćemo dotaknuti bilateralne odnose između Hrvatske i Mađarske i najaktualniju temu", rekao je Plenković, ne spominjući izrijekom Inu.

Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupljaju se u petak u Valletti na Malti na neformalnom summitu, na kojem će razgovarati o načinima za zaustavljanje priljeva migranata iz Afrike te o budućnosti EU-a nakon Brexita i odnosima s novom američkom administracijom.

Prvo će razgovarati o migrantskoj krizi, a nakon toga bez britanske premijerke Therese May, preostalih 27 predsjednika država ili vlada nastavit će razgovarati o budućnosti EU-a.

Sastanak dolazi u trenutku kada je EU suočena s unutarnjim i vanjskim izazovima, pogotovo s dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji stubokom mijenja američki odnos prema Uniji.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak je 27-orici čelnika poslao pismo napisano u prilično dramatičnom tonu u kojem kaže da je EU suočena s više izazova,  među kojima je i nova američka administracija koja dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike.

Predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera novinari su po njegovu dolasku na summit pitali osjeća li se ugroženim zbog dolaska nove američke administracije.

"Ne osjećam se ugroženo, ali mislim da ima prostora za objašnjenja jer ponekad ima dojam da nova administracija ne poznaje detaljno Europsku uniju, a u Europi detalji znače puno", rekao je Juncker.

"Rekla sam da Europa ima svoju sudbinu u svojim rukama. Što jasnije mi definiramo svoju ulogu u svijetu, to bolje ćemo moći voditi brigu o našim transatlantskim odnosima. Za mene je primarna rasprava o Europi, a ne bavljenje drugim dijelovima svijeta", poručila je Njemačka kancelarka Angela Merkel.

Luksemburški premijer Xavier Bettel je rekao da mu se ne sviđa Trumpova politika."To što on radi nije moja politika, ne dijelim te vrijednosti. Amerika je partner Europe, a to znači i da Amerika treba Europu", rekao je Bettel.

Čelnici EU-a trebali bi na summitu usuglasiti zajedničku deklaraciju o srednjemediteranskoj izbjegličkoj ruti. EU bi htjela postići s afričkim državama  dogovor sličan onome s Turskom, koji je gotovo potpuno ugasio istočnomediteransku rutu preko Grčke.

Prema nacrtu deklaracije, koju bi čelnici trebali usvojiti, EU želi pomoći slabašnoj libijskoj vladi da smanji broj ljudi koji se upućuju prema Europi, prije svega kroz obuku i opremanje libijske obalne straže.

Druga važna je tema je budućnost EU-a, koja će se voditi bez nazočnosti britanske premijerke. Čelnici će na ovom summitu početi usuglašavati "Rimsku deklaraciju", koju bi trebali usvojiti na summitu 25. ožujka u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora. U Rimskoj deklaraciji trebali bi se dati obrisi nove Europske unije, sposobnije za suočavanje s trenutačnom situacijom, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu.

>> 'Poslovna suradnja Hrvatske i MOL-a je politički neodrživa, ne preostaje ništa drugo nego da se okonča'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Oneill
Oneill
12:13 03.02.2017.

Neznam zašto se to srlja za Inu možda da se nekome ugodi ali ne sigurno Hrvace oj ako stvarno to kupe to bi najveća pogreška bila vlade Hrvacke a zato što već najkasnije 2025 god. niko više neće kupovati takova vozila sa benzinskim ili dizelskim motorima jeli sigurno od 2027 godine nećeš ih moći registrirati a ako kod nas da biti će u Evropi većini zemalja njihova vožnja zabranjena . pa taj novac da se pod hitno u LG Krk investira pa da se ima nekog profita ali zaključujem kad je pamet bila na Balkanu u prvom redu nikad.

SJ
Sve je uzalud
16:50 03.02.2017.

......Plenkija jako mnogo eksploatiraju................treba mu koji puta naći zamjenu....anemija je vrag........On je obečavajuči kadar šta će mo kada ga nebude................pažljivo sa obiteljskim srebrom.........

Avatar Cathriné
Cathriné
04:48 06.02.2017.

Za Višegradsku grupu V4 :)