Plenković je imao prste u njezinu izboru jer je predvodio otpor prema dogovoru Merkelice i Macrona

Prva žena na čelu Europske komisije začeta je kad i Europska komisija. Izvršno tijelo Europske ekonomske zajednice, danas Europske unije, postoji od 16. siječnja 1958., a Ursula Albrecht, danas Ursula von der Leyen, rođena je otprilike devet mjeseci kasnije, 8. listopada 1958., također u Bruxellesu. Od ljeta 2019., kada je neočekivano izabrana za predsjednicu Komisije, u čemu je donekle utjecajnu ulogu imao i hrvatski premijer Andrej Plenković, Ursula von der Leyen vodila je izvršno tijelo i najvažniju instituciju Europske unije kroz razne krize tijekom kojih je zapravo ojačala i instituciju koju vodi i svoju lidersku poziciju. Po količini novca i regulatorne moći kojom raspolaže, u jednom je trenutku bila smatrana najmoćnijom osobom na čelu Europske komisije u povijesti. No u eri Donalda Trumpa, s kojim su zapuhali radikalno novi vjetrovi i u transatlantskim i u globalnim geopolitičkim odnosima, utjecaj Ursule von der Leyen kao predsjednice Europske komisije ipak slabi. Već i sama činjenica da se pojavio novi format za dogovor o najvažnijim odlukama – format skraćeno nazivan E3 i sastavljen od lidera triju velikih europskih država (Francuska, Njemačka, Velika Britanija), od kojih je jedna bivša članica EU – ponešto govori o tome da, zbog nesklonosti američkog predsjednika Trumpa da ozbiljno doživljava EU institucije i ozbiljno posvećuje svoje vrijeme i pozornost predsjednici Europske komisije, ponovno važniju ulogu imaju lideri pojedinih velikih država, a ne lideri EU institucija.