U vremenu kada cijene iz mjeseca u mjesec rastu, a plaće ne prate uvijek taj tempo, pitanje štednje postaje sve važnije. Hrvati sve češće razmišljaju na kojim mjesečnim troškovima mogu napraviti najveće rezove – na režijama, hrani ili možda nekom trećem segmentu.
Računi za struju, vodu i plin čine značajan dio kućnog budžeta. Najveće uštede moguće su kroz promjenu navika – gašenje svjetla i uređaja, korištenje štednih žarulja, tuširanje umjesto kupanja, ali i kroz ulaganja u bolju izolaciju ili energetski učinkovite uređaje. Prema nekim procjenama, prosječno kućanstvo ovim metodama može smanjiti režije i do 20 posto.
Drugi najveći izdatak u kućnom budžetu svakako je hrana. Cijene su nakon uvođenja eura dodatno porasle, no prostora za uštede ipak ima. Kupovina na akcijama, planiranje obroka i smanjenje bacanja hrane ključni su koraci. Statistike pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 70 kilograma hrane po osobi – što znači da štednja počinje već u vlastitoj kuhinji.
Dok režije i hrana dominiraju, sve više građana shvaća da se značajne svote odlijevaju i na prijevoz te razne pretplate. Korištenje javnog prijevoza umjesto automobila, dijeljenje vožnji ili prelazak na bicikl može mjesečno donijeti stotine eura uštede, ovisno o udaljenosti na posao. S druge strane, mnogi plaćaju streaming servise, mobilne pakete i članarine koje rijetko koriste – a upravo se tu krije brza i laka prilika za rezanje troškova.
Iako se na režijama i hrani može puno uštedjeti, stvarni ključevi štednje leže u kombinaciji – pametnom upravljanju energijom, planiranju prehrane i kritičkom pregledu svih mjesečnih troškova. Najveća ušteda često se ne nalazi u jednom području, nego u sitnim rezovima na više strana.
V Hr se največ na pameti špara. Tu dobre dojde artificijelna inteligencija.