Kada si mi iz fotelje pročitala ime vjerojatne nove ravnateljice Muzeja suvremene umjetnosti, ja doista nisam imao blage veze tko je Zdenka Badovinac. Bez obzira na to što zaboravljam lica, a neurotično pamtim sva ta imena, imena Zdenke Badovinac nije bilo među desetinama imena povjesničarki umjetnosti, kustosica iz prigradskih spomen-domova, rodnih kuća narodnih heroja i galerija po provinciji. Tako se nije zvala nijedna likovna kritičarka, autorica popratnog teksta u deplijanu izložbe uskršnjih jaja Moderne galerije u Gornjem Dragonošcu. Nekoga tko bi se zvao Zdenka Badovinac nema niti na jednoj izbornoj listi HDZ-a za nekoliko proteklih parlamentarnih izbora. Tako se ne zove nijedna možemašica, aktivistica, biciklistica i članica odbora gradske četvrti u Središću. Hoću reći, uopće se tako ne zove nitko tko bi mogao postati ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i na tom mjestu zamijeniti Snježanu Pintarić, čijih šest mandata svjedoči o jednome čudovišnom vladarskom kontinuitetu, ali i o posvemašnjem oduševljenju vlasti načinom na koji je kustosica ponikla u Augustinčićevu Klanjcu artikulirala hrvatsku modernost.
Piše Miljenko Jergović: Zdenka Badovinac i ukazanje Godota u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
U Njemačkoj živi 9000 nasilnih islamista: Ovo je najveći problem njemačkog pravosuđa
Opet ista priča: terorist je bi dobro poznat vlastima jer je predstavljao islamističku prijetnju po javnost, ali se slobodno šetao ulicama Berlina
Postoji li granica koju zastupnici ne bi smjeli prijeći ili je u ime 'istine' sve dopušteno?
Ivana Kekin tvrdi da ustraje na razotkrivanju odnosa države i Medikola zbog zaštite javnog interesa, dok dio političkih suparnika njezinu kampanju povezuje s mogućim ministarskim ambicijama
Europa nema odgovor: kako zaustaviti vlastite islamiste?
Novi islamistički napad u Berlinu, u kojem je poginula jedna osoba, a 29 ih je ozlijeđeno, ponovno je otvorio pitanje kako se liberalne demokracije mogu obraniti od vlastitih radikaliziranih državljana
Irski nobelovac bio je oduševljen našim krajevima: 'Svaki je grad slika, svaka djevojka filmska zvijezda. Dubrovnik je raj na zemlji'
Prije 170 godina rođen je slavni irski književnik i nobelovac koji je kao turist u dva navrata posjetio naše krajeve. Listovi Dubrovačka tribuna i zagrebačke Novosti opširno su pisali o njegovu posjetu
Dok se u Splitu zbog politike broje neprodane ulaznice na Peristilu, Ljubljanski festival opernu publiku broji u tisućama
Svih tisuću i pol mjesta u Cankarjevu domu bilo je rasprodano za obje izvedbe Rossinijeva ‘Seviljskog brijača’ u produkciji slavnog teatra La Fenice