Carski pingvini, jedna od najprepoznatljivijih životinjskih vrsta Antarktike, na putu su prema izumiranju. Ove veličanstvene ptice suočene su s prijetnjom koja se ubrzano pogoršava, a najnovije satelitske snimke prvi su put zabilježile njihove skrivene kolonije tijekom mitarenja – razdoblja kada staro perje zamjenjuju novim, vodootpornim slojem.
Mitarenje je posebno rizično razdoblje za carske pingvine jer nekoliko tjedana, dok im novo perje ne izraste, ne mogu ulaziti u more i hraniti se. Dramatične snimke pokazuju kako smanjivanje morskog leda prisiljava ptice da se okupljaju u sve manjim skupinama koje su prenapučene. Ako oslabljeni led prerano popuca, to bi moglo značiti katastrofu za tisuće nespremnih ptica koje još pokušavaju obnoviti svoje perje.
Dr. Peter Fretwell, vodeći autor istraživanja, upozorio je na potencijalno "katastrofalne" posljedice za ovu vrstu. U izjavi za Daily Mail rekao je kako to "gotovo sigurno približava horizont izumiranja, možda i za nekoliko desetljeća", iako će biti potrebno još analiza da bi se točno utvrdilo kada će to biti.
Carski pingvini iz Rossova mora svake godine migriraju i do 1000 kilometara prema Marie Byrd Landu u potrazi za stabilnim morskim ledom na kojem se mogu mitariti. Kako objašnjava British Antarctic Survey, perje pingvina mora biti dobro podmazano uljem iz posebne žlijezde pri dnu repa kako bi ostalo vodootporno i toplo. No ono se troši i mora se mijenjati svake godine. Tijekom tri do četiri tjedna mitarenja pingvini izlaze na kopno.
Do sada je ostajalo nepoznato kako se i gdje formiraju te kolonije za mitarenje. Istraživači su slučajno, analizirajući satelitske snimke, uočili karakteristične smeđe mrlje uz obalu Marie Byrd Landa. Budući da se vrijeme pojave poklapalo s razdobljem mitarenja, shvatili su da je riječ o kolonijama pingvina.
Prije 2022. godine tim je identificirao na stotine skupina pingvina u mitarenju duž obale Marie Byrd Landa. No do 2022. taj je broj pao na samo 25, a ptice su bile prisiljene zbijati se na sve oskudnijem morskom ledu. Prema riječima dr. Fretwella, moguće je da je ogroman broj pingvina stradao nakon što su prerano ušli u Južni ocean bez obnovljenog vodootpornog perja. Ako se to doista dogodilo, situacija je još gora nego što se dosad mislilo. Između 2022. i 2024. morski led na Antarktici dosegnuo je rekordno niske razine. U istraživanom području njegova je površina pala s pedesetogodišnjeg prosjeka od 500.000 četvornih kilometara na svega 100.000 četvornih kilometara. Dakle preostalo je tek oko 2000 četvornih kilometara čvrstog obalnog leda za smještaj čak 40 posto svjetske populacije carskih pingvina.
Stručnjaci ističu da je situacija posebno zabrinjavajuća jer se carski pingvini razmnožavaju sporo. Iako mogu živjeti i do 20 godina, spolnu zrelost dostižu tek između treće i šeste godine života. Gledajući unaprijed, istraživači pretpostavljaju da bi ptice mogle početi tražiti nova mjesta za mitarenje. Prema prvim pokazateljima prilagodljive su kad je riječ o lokaciji, no takva su mjesta rijetka, a morski led sve nestabilniji, što nosi dodatne rizike. Zasebna studija trebala bi odgovoriti na pitanje koliko je odraslih jedinki stradalo zbog raspadanja leda tijekom mitarenja, piše Daily Mail.
Carski pingvin najveća je vrsta pingvina. Može doseći visinu od oko 1,2 metra i težinu između 22 i 44 kilograma. Prepoznatljiv je po crnim leđima i glavi, bijelim prsima te žutim mrljama na vratu. Ove neletačke ptice nastanjuju Antarktiku i zbijaju se jedna uz drugu kako bi se ugrijale na temperaturama koje mogu pasti i do -90 °C.
Razmnožavaju se gotovo isključivo na morskom ledu. Ženke polažu jaje, a potom odlaze u lov na hranu, dok mužjaci sudjeluju u inkubaciji. Nakon izlijeganja mladunca roditelji se izmjenjuju u potrazi za hranom te u brizi za ptića unutar kolonije. Pingvini se hrane ponajprije ribom, ali i rakovima poput krila te glavonošcima poput lignji. Tijekom lova mogu ostati pod vodom do 18 minuta i zaroniti na dubinu veću od 500 metara.
Odnos između carskih pingvina i morskog leda izuzetno je osjetljiv. Ako ima premalo leda manje su im dostupna mjesta za razmnožavanje, a teže dolaze i do plijena, dok zbog previše leda moraju dulje putovati u lov pa odrasle jedinke rjeđe mogu hraniti svoje mlade. U oba slučaja, ravnoteža o kojoj ovisi opstanak vrste ozbiljno je narušena.