Na prvi pogled, aktualna kretanja na tržištu zlata djeluju nelogično, posebno ako u obzir uzmemo događanja koja su kroz povijest oblikovala cijenu zlata. Povijesno gledano, rast geopolitičkih napetosti – ratovi, trgovinski sukobi i politička nestabilnost – gotovo redovito su poticali rast cijene zlata. Međutim, posljednjih tjedana svjedočimo suprotnom trendu: unatoč eskalaciji sukoba na Bliskom istoku i rastu nesigurnosti, cijena zlata iz dana u dan pada.
Kako objasniti ovaj paradoks? Odgovor, kažu stručnjaci, leži u činjenici da moderna financijska tržišta više ne reagiraju jednostavno kao nekada.
''Dok su ulagači očekivali da će s početkom američko-izraelskih napada na Iran zlato ''zajahati'' novi val rasta, dogodilo se upravo suprotno. Nakon početnog rasta koji je bio vrlo kratak, od početka sukoba do danas zlato bilježi pad od oko 15 %. Mnogima je to šokantno zato što su navikli da cijena zlata za vrijeme sukoba raste, no treba uzeti u obzir da zlato više ne reagira automatski na krize. Danas je ključno kako financijski sustav odgovara na te krize. Drugim riječima, sama činjenica da postoji sukob ili nestabilnost više nije dovoljna da pogura cijenu zlata prema gore. Umjesto toga, investitori bi trebali promatrati širu sliku – inflaciju, kamatne stope i globalne tokove kapitala,'' rekao je Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.
Dodao je kako ovakvo kretanje zlata prepuno korekcija naizgled djeluje kontradiktorno, ali u stvarnosti odražava složen odnos između makroekonomskih faktora, monetarne politike i kretanja kapitala. Koji su to onda ''krivci'' za lošiji položaj zlata na svjetskim burzama?
Rast cijena energije mijenja monetarnu sliku
Prvi ključni faktor je rast cijena energenata, koji je snažno povezan sa situacijom u Hormuškom tjesnacu – jednoj od najvažnijih svjetskih točaka za transport nafte. Povećana napetost u toj regiji podigla je cijene nafte i plina, što direktno utječe na inflacijska očekivanja. Međutim, za razliku od ranijih ciklusa, ovaj rast inflacije ne ide u korist zlata jer istovremeno povećava pritisak na središnje banke da zadrže visoke kamatne stope.
''Iako su mnogi investitori očekivali da će Fed u dogledno vrijeme smanjiti kamatne stope, to se zasad ne događa. Naprotiv, zbog rasta cijena energije i uporne inflacije sve je prisutniji strah da će kamatne stope ostati povišene dulje nego što se ranije pretpostavljalo, a u nekim scenarijima čak postoji mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike – postoji bojazan o potencijalnim povećanjima referentnih kamatnih stopa, no mislim da do toga ipak neće doći,'' komentirao je Potočki.
Prinosi na obveznice konkuriraju zlatu
Upravo je monetarna politika drugi, i trenutno presudni faktor. Tržišta su početkom godine očekivala smanjenje kamatnih stopa, no kako do toga nije došlo, realni prinosi na obveznice ostali su visoki. To čini zlato manje atraktivnim jer ono ne donosi kamatu ni dividendni prinos.
''U takvom okruženju investitori preferiraju instrumente koji generiraju prihod, zbog čega kapital izlazi iz zlata i prelijeva se u obveznice i dolar,'' dodaje Potočki.
Snažan dolar dodatno pritišće cijenu
Treći element je jačanje američkog dolara, koje često prati razdoblja viših kamatnih stopa i globalne nesigurnosti. Iako zlato tradicionalno služi kao sigurno utočište, snažan dolar može neutralizirati taj efekt jer poskupljuje zlato za međunarodne ulagače. Budući da se zlato na svjetskom tržištu obračunava u dolarima, jačanje američke valute automatski smanjuje njegovu atraktivnost za međunarodne ulagače, što vrši dodatni pritisak na cijenu. Kao rezultat toga, čak i u uvjetima geopolitičkih napetosti, zlato može padati ako su monetarni uvjeti restriktivni.
''Drugim riječima, trenutno svjedočimo situaciji u kojoj makroekonomski i monetarni faktori nadjačavaju geopolitičke rizike. Tržište se fokusira na realne prinose i likvidnost, a ne samo na sigurnost kapitala. Važno je naglasiti da geopolitički faktori nisu nestali iz jednadžbe. Oni i dalje pružaju određenu potporu cijeni zlata i sprječavaju njezin snažniji pad. Zlato tako ostaje između dvije suprotstavljene sile: s jedne strane potražnje za sigurnošću, a s druge strane financijskih uvjeta koji mu ne idu u prilog,'' rekao je Potočki.
Dugoročna slika ostaje pozitivna
Pad ili stagnacija cijene zlata u uvjetima rastućih geopolitičkih napetosti nije znak da je zlato izgubilo svoju ulogu sigurnog utočišta. Naprotiv, riječ je o promjeni prioriteta na tržištu. Unatoč kratkoročnim oscilacijama, dugoročna slika i dalje ostaje pozitivna – ''vrijednost zlata je u proteklih godinu dana narasla za više od 50 %, a u zadnjih godinu dana oko 160 %.''
Je li sada idealan trenutak za ulaganje u zlato?
Usprkos najvećem tjednom padu cijene zlata posljednjih desetljeća, financijske kuće poput UBS, Deutsche Bank i JP Morgan i dalje ostaju pri analizi da do kraja 2026. zlato raste do 6.000 dolara po unci, što i dalje znači kontinuirani i značajni rast – čak 30 % u odnosu na trenutne razine.
''Imajte na umu da su kratkoročne oscilacije cijena zlata potpuno normalne i upamtite da ulaganje u zlato nije sprint, nego maraton te vam, zahvaljujući prosječnom godišnjem prinosu od oko 11 %, dugoročno može osigurati štednju za sigurnu i stabilnu budućnost. Ipak, zbog značajnijeg pada cijene zlata u proteklim tjednima, trenutno se otvara prilika za ulagače koji žele dugoročno zaštititi svoju imovinu, a to možda nisu ranije učinili. Povijesno gledano, zlato se uvijek oporavljalo nakon kratkoročnih korekcija, često dosežući i nove vrhunce u razdobljima ekonomske nesigurnosti. Upravo zato ovakvi padovi predstavljaju potencijalno pogodan trenutak za ulazak na tržište po povoljnijim uvjetima,'' zaključio je Vladimir Potočki.