Na prvi pogled, Iran i Pakistan imaju mnogo toga zajedničkog. Dvije susjedne muslimanske države s dugom granicom, obje obilježene međunarodnom izolacijom i složenim odnosima sa Zapadom. U teoriji, takve bi okolnosti trebale potaknuti blisko partnerstvo. U praksi, međutim, odnosi Teherana i Islamabada su hladni, opterećeni nepovjerenjem i povremenim krizama.
Paradoks njihovog odnosa posebno upada u oči s razvojem nedavnih događaja. Dok Pakistan danas pokušava igrati ulogu posrednika između Irana i Sjedinjenih Država, i domaćin je mirovnih pregovora, istovremeno izbjegava svako dublje strateško svrstavanje uz svog zapadnog susjeda.
Njihova gotovo tisuću kilometara duga granica prolazi kroz Balučistan koje je jedna od najrjeđe naseljenih i politički marginaliziranih područja obiju zemalja te je često služio i kao most i kao prepreka u odnosima dviju država. Stanovništvo Balučistana, podijeljeno granicama iz kolonijalnog doba, dijeli kulturne i jezične veze, ali i dugogodišnje nezadovoljstvo protiv središnjih vlada koje smatraju izrabljivačkim ili ravnodušnim. Desetljećima su ti uvjeti poticali pobune. Šijitski Iran se bori sa sunitskim militantnim skupinama kao što je Jaish al-Adl, a sunitski Pakistan sukobljava se s Oslobodilačkom vojskom Balocha (BLA), koja sve intenzivnije cilja cjevovode, sigurnosne snage i infrastrukturu od početka 2025. Obje strane optužuju drugu za pružanje utočišta militantima, no nikada nije došlo do otvorenog sukoba sve do siječnja 2024. kada je Iran pokrenuo raketne i dronovske napade unutar Pakistana nakon napada u Rasku u kojem je ubijeno jedanaest iranskih sigurnosnih dužnosnika, a Pakistan je odgovorio istom mjerom. Napetosti su se brzo smaljile poslijed diplomatskih govora, ali gorak okus u ustima ostao je s obje strane,
Osim sigurnosti, ekološki stres i sve veća potreba obje države za vodom pod utjecajem klimatskih promjena sve više postaje izvor napetosti. Iako nijedna veća rijeka ne teče izravno uz iransko-pakistansku granicu, iranska istočna pokrajina Sistan i Baludžistan uvelike ovisi o protoku afganistanske rijeke Helmand, zbog čega su se Iran i Afganistan sukobili 2023. Pakistan je također imao ekoloških sporova s Indijom oko riječnog sustava Ind. “Za Iran i Pakistan, ovi pritisci stvaraju poticaje za suradnju ne samo bilateralno već i trilateralno s Afganistanom na dijeljenju vode, upravljanju okolišem i prilagodbi klimatskim promjenama. Ipak, političko nepovjerenje - posebno prema talibanima - i nedostatak snažnih regionalnih institucija otežavaju takvu suradnju”, kaže John Calabrese, profesor međunarodnih odnosa na američkom sveučilištu u Washingtonu.
Iransko-pakistanske ekonomske veze ima značajan potencijal, ali je ostvarena vrijednost trgovine mala. Ekonomskim vezama dominira iranski izvoz električne energije i naftnih derivata u Pakistan, koji pati od kronične nestašice energije. “Glavni razlog slabih odnosa američke su sankcije Iranu, koje su obeshrabrile pakistanske banke i tvrtke od dubokog angažmana. Drugi razlog je sama geografija trgovine, budući da prekogranična trgovina u Balučistanu često zaobilazi formalne rute, oslanjajući se umjesto toga na krijumčarske mreže”, kaže Calabrese.
Ekonomske i diplomatske veze dvije države planirale su se učvrstiti izgradnjom plinovoda Iran-Pakistan, no Pakistan je bio suzdržan jer se bojao sekundarnih američkih sankcija. Iran je dovršio svoj segment, dok je Pakistan više puta odgađao svoj dio, navodeći financijske i političke rizike. Teheran je podnio međunarodnu arbitražnu tužbu zbog kašnjenja u projektu, tražeći 18 milijardi dolara odštete. No, promjenu u odnosima mogao bi potaknuti rat između Irana i SAD-a te pakistansko posredovanje u sukobu. Pod pretpostavkom da se unatoč trenutačnom stavu Irana postigne sporazum koji pokreće proces normalizacije između SAD-a i Irana, implikacije za odnose Irana i Pakistana bile bi povijesne. Ako obje zemlje uspiju izgraditi minimalnu razinu povjerenja i SAD krenu prema ukidanju sankcija, to bi moglo stvoriti prostor za konačnu izgradnju dugo odgađanih projekata poput plinovoda Iran-Pakistan i zatopljavanje odnosa dviju država.