Kad je započela realizacija jednog od najvažnijih projekata središnje Hrvatske, Javne ustanove Aquatika u Karlovcu, cilj je bio stvoriti novu „špicu“ na desnoj obali Korane, afirmirati prostor uz rijeku kao mjesto susreta i šetnje te razviti turističku atrakciju značajnu za cijelo karlovačko područje. Danas, gotovo deset godina nakon otvorenja, prvi hrvatski slatkovodni akvarij sa svojim edukativnim i zabavnim sadržajima ne samo da je ispunio očekivanja, nego ih je i nadmašio. Aquatika je postala jedno od onih mjesta zbog kojih se ciljano dolazi u Karlovac, a ne destinacija koja se obilazi tek usput.
Staklene stijene Aquatike reflektiraju Koranu, jednu od četiriju rijeka koje Karlovcu daju identitet i život. No Aquatika nije samo arhitektonski upečatljiva građevina; iza nje stoji jasna razvojna vizija koja povezuje prirodu, znanost i turizam u novo gradsko središte, uz snažnu potporu europskih fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 4.869.852,22 eura, od čega je čak 4.807.523,05 eura osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz programe razvoja regija i jačanja lokalnog gospodarstva.
Slična razvojna priča odvijala se i u Zagrebu, gdje je u povijesnoj palači Amadeo na Gornjem gradu obnovljen Hrvatski prirodoslovni muzej. Projekt vrijedan 15,7 milijuna eura u velikoj je mjeri financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, koji je osigurao 63 posto ukupnog iznosa. Istodobno, novi autobusi i vlakovi, također financirani iz europskih fondova, kao i modernizacija zagrebačkog Zoološkog vrta, promijenili su ritam svakodnevice i sliku grada, posebice u kontekstu turizma i turističke ponude, gdje kontinent postaje sve relevantniji dio uspješne hrvatske turističke priče.
Svjesnost građana o EU fondovima
Većina građana Hrvatske (njih 54 %) pozitivno gleda na članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, a gotovo dvije trećine smatra da su barem donekle informirani o projektima i aktivnostima financiranima iz EU fondova, pokazalo je istraživanje agencije Valicon, provedeno u travnju ove godine. Cilj je bio utvrditi razinu zadovoljstva građana članstvom u Europskoj uniji te procijeniti koliko su upoznati s potporama koje EU pruža Hrvatskoj.
Tri četvrtine ispitanih građana u ovom istraživanju smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Europskoj uniji, što upućuje na široko prepoznavanje njezine razvojne uloge. Kao najvidljivija područja utjecaja EU-a izdvajaju se infrastruktura i promet, dok su digitalizacija i inovacije na drugom mjestu. Socijalna politika i kvaliteta života pritom se nalaze pri dnu ljestvice prepoznatljivosti. Oko polovice građana Hrvatske iskazuje i optimizam u pogledu buduće uloge Europske unije u razvoju zemlje, a po optimizmu se posebno ističu mlađe generacije
Upravo je karlovački slatkovodni akvarij, kaže Margarita Maruškić Kulaš, mag.oec., ravnateljica Javne ustanove Aquatika, odličan primjer kako EU ulaganje može postati trajna javna vrijednost kroz edukaciju novih generacija koje će sutra donositi odluke o prostoru, okolišu i razvoju.
“Važan dio našega rada upravo je mladima približiti znanost kroz doživljaj i susret s riječnim ekosustavom koji postoji ispod površine. To radimo kroz suradnje sa školama, stručna vodstva i edukativne radionice pa znanje pretvaramo u aktivno učenje i razgovor o ponašanju prema prirodi i njenom očuvanju. U tom kontekstu bih posebno istaknula pripremu prvog enciklopedijskog izdanja ’Slatkovodne ribe Hrvatske’ kao trajnog edukativnog zapisa o vrstama koje su dio naše prirodne baštine i koje ćemo predstaviti krajem ove slavljeničke godine. Osim toga, jasno smo pozicionirani i vrijednosno, primjerice kao plastic free ustanova, pa svi posjetitelji uz iskustvo dobiju i poruku o osobnoj odgovornosti i konkretnim navikama kojima čuvamo rijeke i jezera”, kaže Margarita Maruškić Kulaš. Od otvorenja prije gotovo 10 godina, Aquatiku je posjetilo više od 635.000 ljudi iz cijeloga svijeta.
Trajna vrijednost za lokalnu ekonomiju i obrazovanje
U jedinom slatkovodnom akvariju u Hrvatskoj posjetitelji tako mogu vidjeti više od 120 vrsta riba, gmazova, vodozemaca i vodenjaka, od čega više od 40 endemskih vrsta, koje se nalaze u 25 akvarijskih bazena. Osim prikaza flore i faune hrvatskih rijeka, u samom središtu Aquatike nalazi se trg sa sportsko-rekreacijskim sadržajima za djecu i odrasle. Oko trga su i kongresna dvorana, edukativni centar, znanstveno istraživački centar, čitaonica, ugostiteljski objekt i uredske prostorije, a svi objekti su „pokriveni“ zelenim krovnim vrtovima kako ne bi narušili prirodan izgled krajolika.
U Aquatici, kao jedinstvenoj turističkoj i obrazovnoj atrakciji, već deset godina stvaraju i trajnu vrijednost za grad Karlovac i njegove građane.
“Grad na četiri rijeke učinili smo prepoznatljivim mjestom na kojemu se upoznaje svijet ispod površine hrvatskih rijeka i jezera, a korist Aquatike za lokalnu zajednicu vidljiva je na više razina: kroz jačanje turističke ponude grada, produženje boravka gostiju te poticanja potrošnje u ugostiteljstvu i smještaju. I dok turizam povezujemo sa znanošću i zaštitom prirode, surađujući s domaćim i međunarodnim institucijama na istraživanjima slatkovodnih ekosustava, očuvanju ugroženih vrsta i analizi okoliša, istodobno ostajemo prostor obrazovanja, znanja i čuvanja tradicije”, kaže ravnateljica.
Tako je jedna od posebnosti Aquatike suvenirnica sa snažnim lokalnim karakterom u kojoj ponudu grade kao produžetak priče o rijekama, slatkovodnim ribama i bioraznolikosti. Oko 380 artikala izrađuju pretežno lokalni, mali proizvođači i tradicijski obrti čime Aquatika izravno podupire lokalnu ekonomiju i potiče očuvanje zanatske baštine. Upravo taj spoj autentičnosti i suvremenog dizajna čine Aquatiku jedinstvenom u hrvatskom muzejskom i turističkom kontekstu.
Karlovac s Aquatikom, ali i Nikola Tesla Experience Centrom, edukativno-interaktivnim centrom koji kroz multimediju, igre i izložbe prikazuje život i rad Nikole Tesle, njegovu osobnost i „ljudsku stranu“, pozicionira se kao grad znanja i kulture. Nikola Tesla Experience Centar projekt je vrijedan 4,2 milijuna eura financiran je 72 % novcem iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a danas je suvremeni multimedijalni i poduzetnički centar koji pruža edukaciju, potporu poduzetnicima i promociju znanosti, inovacija i održivog razvoja.
Infrastruktura i kvaliteta života
Više je nego jasno da EU fondovi nisu “virtualna kategorija” nego materijalni, opipljivi prostori korištenja. U takvim okolnostima, kad građani jasno vide što je izgrađeno i obnovljeno europskim sredstvima, veća je vjerojatnost da će EU doživjeti kao legitimnog aktera u svakodnevnom životu.
Najjači i najprepoznatljiviji trag europskih fondova u Hrvatskoj, osim u kulturi, nalazi se i u infrastrukturi.
Projektom „Nabava 65 autobusa za ZET d.o.o.”, koji je 85 % financiran iz kohezijskog fonda, a 15 % vlastitim sredstvima, pridonijelo se unapređenju javnog prijevoza u Zagrebu te su povećane dostupnost i udobnost prijevoza za građane. Smanjen je štetan utjecaj prometa na okoliš i broj nesreća u javnom prijevozu, povećana je osobna sigurnost vozača i putnika te su smanjeni troškovi održavanja vozila. Osuvremenjivanjem autobusnog voznog parka i povećanjem kvalitete usluge prijevoza osigurana je veća mobilnost građana i bolja dostupnost glavnog grada za stanovnike prigradskih mjesta.
Projekt Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza, pak, uključivao je nabavu 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih elektromotornih vlakova. Novi vlakovi, niskopodne kompozicije s brzinom do 160 km/h, opremljeni su prostorom za bicikle, rampama za osobe s invaliditetom, videonadzorom i WiFi-jem… Sve to povećava udobnost, kapacitete i pouzdanost prijevoza te smanjenja onečišćenja okoliša.
U svijetu životinja i prirode
I dok infrastruktura, poput javnog prijevoza, izravno mijenja način na koji ljudi žive, rade i putuju, kultura ima drugačiju, ali jednako snažnu ulogu, a to je da mijenja identitet grada i njegovu turističku funkciju. Kultura i znanost dobili su i novi “hotspot” u Zagrebu jer novoobnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej ruši sve rekorde posjećenosti. Zahvaljujući europskom novcu, napravljena je potpuna rekonstrukcija, konstruktivna obnova i dogradnja zaštićenog spomenika kulture Palače Amadeo, površina muzeja povećana je s oko 860 na 3600 četvornih metara, a prostor uključuje nove izložbene dvorane, laboratorije i natkriveni atrij za kulturna i znanstvena događanja.
U kontekstu revitalizacije europskim sredstvima svakako treba spomenuti i projekt Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu, čija je prva faza imala cilj povećati turistički i edukacijski potencijal Zoo vrta, a koja je realizirana u izrazito kratkom roku - unutar dvije godine. Nove nastambe za životinje, glavni ulaz za posjetitelje s infocentrom, novi izlaza te dva nova pješačka mosta, suvenirnica s nastambom Madagaskar, restoran s terasom, uređenje Labuđega otoka, sanacija Lavljega mosta sa statuama lavova, sanacija Napuljskog ribara, izgradnja edukativnog centra s trgom radili su se u fazama, a 95 posto iznosa od ukupnih pet milijuna eura osigurano je iz programa Regionalne konkurentnosti.
“Uz sve navedeno vezano za smještaj životinja i korisničko iskustvo posjetitelja, projekt je omogućio veliki zamah u razvoju ustanove, osigurao kvalitetnu platformu za daljnji rad djelatnika te povećao kapacitete za provođenje edukacija. Osim toga, Zagreb je i turistički profitirao kriz nove sadržaje, što jasno dokazuje i porast broja domaćih i stranih posjetitelja”, kaže Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
U međuvremenu su odrađene i druga i treća faza modernizacije zoološkog vrta, što je uključivalo Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske s nastambom za smeđeg medvjeda, nastambu za europskog dabra, izložbu Mikrosvijet maksimirske šume, obnovu prvog jezera i izgradnju oporavilišta za divlje životinje.
“Osim razvojnog impulsa koje doživljavamo nakon provedbe svakog od europskih projekata, izrazito je korisno stjecanje partnerstava i razvoj novih ideja. Zoološki vrt dalje nastavlja s projektima zaštite prirode i osobito autohtone faune te razvija nove projekte vezane uz unapređenje smještaja čovjekolikih majmuna i kalifornijskih morskih lavova”, otkriva Davorka Maljković.
EU fondovi i socijalna uključenost
Da je Europa osviještena i po pitanju socijalne uključenosti osoba s invaliditetom dokazuje njihova potpora parasportskim aktivnostima. Oko 3,4 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda uloženo je u jačanje kapaciteta trenera i instruktora iz klubova članica Hrvatskog paraolimpijskog odbora, ali i za poboljšanje pristupa parasportskim sadržajima osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Naime, parasport u Hrvatskoj nije samo natjecanje, nego i rehabilitacija, socijalna uključenost, jačanje samopouzdanja i rušenje predrasuda. Europskim novcem tako je financiran i Festival parasporta na kojem su sudionici iz cijele Hrvatske imali priliku isprobati sve parasportove u Hrvatskoj. Na zagrebačkoj Mladosti tako je bilo postavljeno 12 poligona za atletiku, streljaštvo, stolni tenis, karate, taekwondo, tenis u kolicima te simulatori biatlona.
Ovi primjeri iz Karlovca i Zagreba jasno pokazuju kako europski fondovi nisu apstraktan financijski okvir, nego konkretan alat koji mijenja prostor, svakodnevicu i percepciju razvoja. Upravo je vidljivost projekata u svakodnevnom životu ključna za razumijevanje stvarnog učinka europske politike.
Sadržaj nastao u suradnji s Europskom komisijom.