Farmaceutska industrija upozorava na moguće posljedice nove direktive Europske unije koja se odnosi na pročišćavanje otpadnih voda. Upozoravaju da bi moglo doći do rasta cijena lijekova, pa čak i njihove nestašice, jer bi proizvođači snosili velik dio troškova dodatnog uklanjanja mikročestica i ostataka lijekova koje klasični sustavi ne mogu obraditi. Zbog toga, uz potporu hrvatskih europarlamentaraca, traže odgodu provedbe, javlja Net.hr.
Prema prijedlogu direktive, farmaceutske kompanije trebale bi pokrivati oko 80 posto troškova dodatnog pročišćavanja voda. Najveći pritisak mogao bi se osjetiti kod generičkih lijekova, uključujući terapije za kardiovaskularne bolesti, dijabetes te lijekove za snižavanje povišene temperature. 'Kada govorimo o cijenama tih lijekova, gledamo ih prvenstveno iz perspektive države. Za pacijente su oni u Hrvatskoj, kao i u velikom dijelu Europe, uglavnom besplatni. No ti lijekovi su već dugo pod pritiskom cijena, koje padaju posljednjih 20 godina', ističe Mario Vrebčević, zamjenik predsjednice Hrvatske ljekarničke komore.
Proizvođači upozoravaju da bi im uz ovakve uvjete proizvodnja mogla postati neisplativa. Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova, navodi kako traže odgodu te žele otvoriti dijalog s regulatorima kako bi se precizno utvrdilo što se točno mora pročišćavati, koliki su stvarni troškovi i kako ih pravedno raspodijeliti. Naglašava i potrebu jasnog definiranja utjecaja pojedinih lijekova na okoliš. Poseban problem predstavljaju ostaci lijekova i antibiotika. Iz Instituta 'Ruđer Bošković' poručuju da je direktiva potrebna, iako su hrvatske vode među čišćima u Europskoj uniji.
'Problem su ostaci lijekova i antibiotika jer ih konvencionalna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ne uklanjaju učinkovito, kao ni rezistentne bakterije koje mogu preživjeti tretman. To nije samo hrvatski, nego globalni problem“, pojašnjava Nikolina Udiković Kolić, voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju Instituta 'Ruđer Bošković'. Dodaje da bi primjena direktive, planirana za 2027. godinu, trebala biti usmjerena na zaštitu zdravlja i okoliša, ali bez ugrožavanja dostupnosti lijekova.
U središtu rasprave tako ostaje pitanje ravnoteže između ekoloških standarda i dostupnosti terapija. Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo kod generičkih i esencijalnih lijekova, onih koji čine temelj zdravstvenih sustava, imaju niske cijene i male marže. Oni čine oko 70 posto svih terapija u Europi, a pojedine procjene, primjerice iz Nizozemske, pokazuju da bi određeni lijekovi mogli poskupjeti i do 900 posto.