Nekada smo u srpnju slušali kako se popunjavaju upisne kvote na fakultetima i uglavnom čuli izraze poput „imamo previše ekonomista“ i kako je računovodstvo prezasićena profesija. No godine su pokazale kako te tvrdnje nisu bile opravdane – situacija je danas potpuno drugačija. Kao što su nekada svi tražili kvalitetnog automehaničara ili vodoinstalatera, danas je ista stvar s računovođama. Struka, koja je dugo bila u sjeni “atraktivnijih” ekonomskih zanimanja, postala je ključna za stabilnost i rast obrta i malih poduzeća.
U vremenu digitalizacije, novih propisa i stalnih promjena, poduzetnici sve više ovise o računovođama jer su oni postali više od „običnih knjigovođa“, to su analitičari, savjetnici i partneri svakom poduzetniku. Računovodstvo zahtijeva kombinaciju znanja, prilagodljivosti i ljudskog pristupa, a upravo te kvalitete najbolje poznaju Marina Ugrinić, dugogodišnja računovođa, obrtnica i potpredsjednica Sekcije računovođa HOK-a, te Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.
Ili voliš ili ne voliš
„Računovodstvo ili voliš ili ne voliš“, kaže Marina. Iza više od dva desetljeća rada krije se priča o slučajnom početku, upornosti i ljubavi prema poslu koji mnogi pogrešno smatraju monotonim.
“Moj otac je imao malu trgovinu gdje je glavna djelatnost bila mesnica, gdje me je otac uz prodaju mesa zadužio i za papirologiju, s vremenom sam ipak prevagnula na papire jer mi se više svidjela ideja da postanem jednog dana računovođa nego mesarica” – kroz smijeh se prisjeća.
U računovodstvu se, kaže, našla prirodno. Počela je raditi u servisu koji je vodio knjige njezinu ocu, gdje je učila od starijih kolegica i postupno razvila vlastiti obrt. „Put nije bio lak – trebalo je puno odricanja, edukacija i učenja. Ali to je posao koji zavoliš, jer ti stalno donosi nove izazove“, objašnjava.
Struka koja se stalno mijenja
Nakon više od 20 godina iskustva, obje sugovornice svjedočile su brojnim promjenama. Digitalni alati, online komunikacija i nove tehnologije potpuno su preoblikovali posao.
„Računovodstveni posao nas je doslovno ‘zatvorio’ u urede. Umjesto obilazaka šaltera, sve ide elektronički. Ipak, digitalizacija nam je donijela i veću povezanost institucija, manje pogrešaka i brži pristup informacijama“, kaže Marina.
Đurđica Mostarčić dodaje da digitalizacija i nove tehnologije otvaraju i nove izazove. „Najveći izazov su rokovi i stalne promjene propisa. Računovođe moraju biti stalno ‘uključeni’ i informirani. Čak 76% računovođa kaže da zakonske promjene utječu na manjak vremena koje provode s obitelji. Uz to, problem je i manjak kadra, trenutačni obrazovni sustav ne nudi dovoljno računovođa, pa sami stvaramo buduće generacije kroz mentorstvo i praksu."
Uz to dodaje kako je bitno naglasiti kako računovođe daju i prijedloge za poboljšanje uvjeta poslovanja poduzetnicima, primjerice prijedloga za rasterećenjem normativa koji je prihvaćen te je značajno doprinio rasterećenju administracije ugostiteljima i drugim djelatnostima: "Vratila se mogućnost promjene radnog vremena i radnih dana putem fiskalnih uređaja. Ukidanje obveze popunjavanja RAD-1G obrasca za koji smo trošili sate i sate; jedan obrazac za sve banke kod zahtjeva za kredit poduzetništva (iako još uvijek neke banke rade problem sa prihvaćanjem istog); razmjena dokumentacije između raznih državnih tijela na naš prijedlog - sve je to dio promjena kojima smo uspjeli značajno rasteretiti struku."
Mladi i računovodstvo
Iako je računovodstvo danas traženo i deficitarno zanimanje, mladi ga i dalje doživljavaju kao administrativni posao bez kreativnosti. „Starije računovođe su većinom pred mirovinom, a digitalizacija i tehnologija stvaraju im veliki stres. Mladi u školama rijetko vide širu sliku – računovođa je poslovni savjetnik, analitičar i partner poslodavcu“, kaže Marina.
Đurđica Mostarčić mladima poručuje da računovodstvo nije suhoparno. „To je posao u kojem stalno učiš, analiziraš i pomažeš drugima da uspiju. Ako želiš posao pun dinamike, rokova i stvarnih ljudskih priča, računovodstvo je pravo mjesto za tebe! Nije lak, ali je neprocjenjiv. Bez računovođa se ne računa!“
Nevidljivi junaci
„Svaki uspjeh poduzetnika ovisi o računovođi koji svojim znanjem i iskustvom čini temelj sigurnog poslovanja“, ističe Marina. Povjerenje, odgovornost i stručnost, dodaje, ono su što čini razliku između računovođe i pravog poslovnog partnera.
Đurđica se slaže, „Bez računovođa bi obrtnici i poduzetnici imali puno teži put. Mi smo ti koji stojimo iza kulisa i brinemo da sve bude u redu, savjetnici i strateški partneri, često i rame za plakanje kad klijent ima loš mjesec. Naš posao nije samo brojka, nego i ljudskost.“
Susret računovođa – prostor za znanje i podršku
Obje sugovornice posebno ističu važnost Susreta računovođa, tradicionalnog okupljanja u organizaciji HOK-a. „Susret računovođa nije samo formalno okupljanje, nego prilika za razmjenu znanja i iskustava u vremenu brzih promjena. Treći po redu Susret računovođa održat će se od 24. do 26. listopada 2025. u Nacionalnom parku Plitvička jezera, s naglaskom na temu Fiskalizacija 2.0.“, kaže Marina Ugrinić.
Đurđica Mostarčić nadopunjuje: „Susret računovođa uvijek je prilika da razmijenimo iskustva, naučimo nešto novo i shvatimo da nismo sami u izazovima koje nosi ovaj posao. To su dani zajedništva, edukacije i podrške – svojevrsna terapija za našu struku.“
Računovođe čuvaju stabilnost obrta – i pripremaju ih za budućnost
Hrvatska obrtnička komora kroz Sekciju računovođa aktivno radi na zaštiti interesa struke i rasterećenju administracije. „Svi osjećamo pritisak administracije, ali HOK nastoji olakšati svakodnevicu kroz edukacije, savjetovanja i inicijative za pojednostavljenje propisa. Glas struke mora se čuti, želimo da se poduzetnici bave poslom, a ne papirima“, objašnjava Đurđica Mostarčić.
Kao potpredsjednica Sekcije računovođa, Marina Ugrinić naglašava važnost suradnje i podrške. „HOK prepoznaje važnost računovođa kao neizostavnog dijela obrtnog sustava. Naša je uloga pomoći obrtnicima da rastu, razumiju svoje poslovanje i lakše se nose s promjenama.“
Hrvatska obrtnička komora prepoznaje važnost računovođa kao neizostavnog dijela obrtnog sustava, a Marina, Đurđica i njihove kolegice i kolege pokazuju da uspjeh u ovoj profesiji ne proizlazi samo iz brojki, nego i iz upornosti, znatiželje i spremnosti na stalno učenje. Računovođe nisu prvi kada pomislite na uspjeh neke tvrtke, ali njihov je doprinos ključan, a u vremenu kada se sve mijenja, njihova je uloga važnija nego ikad.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom.