Otvoren put da se svi migranti koje Europa ne želi vrate u Hrvatsku

Ove i prošle godine u Hrvatsku je iz drugih zemalja EU ukupno vraćeno oko 750 migranata, a vjerojatno njih još nekoliko tisuća čeka ista sudbina. Htjela ili ne, Hrvatska će ih morati primiti natrag.

Države koje nam vraćaju neželjene migrante to su i dosad pravdale objašnjenjem da je Hrvatska odgovorna za njih jer su ovdje prvi put stupili u EU (Grčka je izuzeta iz te regulative), ali Hrvatska njihov ulazak nije evidentirala, odnosno nije ni razmatrala njihove zahtjeve za azil. Sada im u korist ide Sud Europske unije koji je jučer presudio da je Hrvatska trebala razmotriti zahtjeve za međunarodnu zaštitu osoba koje su masovno prešle njezinu granicu tijekom migracijske krize 2015. i 2016.

Oštra kritika suda

Time je Sud uputio oštru kritiku Hrvatskoj zbog ponašanja u migrantskoj krizi kad se, za najjačeg vala dolazaka, Hrvatska koristila metodom “šalji dalje”, prevozeći migrante prvo do Mađarske, a onda, kad je Mađarska zatvorila granice, do Slovenije, bez registriranja.

Ovako, računa se da su svi oni na teritorij EU ušli nezakonito.
Sud u Luksemburgu bavio se sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku, a prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice da bi izbjeglicama omogućila siguran prolaz na zapad.

Hrvatske vlasti su im ne samo dopustile ulaz nego i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom u namjeri da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama EU. 


Slovenija i Austrija tražile su da sud odredi smiju li one te migrante vratiti u Hrvatsku, odnosno vrijede li uredbe Dublin III i u izvanrednoj situaciji, a sud je – uz neslaganje pravne savjetnice – kazao da može. 
Regulativa Dublina III po kojoj je tražitelj azila odgovornost države u koju prvu stupi u EU izazvala je brojne negativne reakcije za vrijeme krize, posebice zato što je Grčka – nakon odluke Europskog suda za ljudska prava koja je procijenila da ta država loše postupa s migrantima – od 2011. izuzeta iz regulative, a Njemačka zbog istih razloga odbija vraćati migrante u Mađarsku.

Ove je godine inicirana promjena Dublina s prijedlozima da se u nju ugradi sigurnosna kočnica – u slučaju da broj azilanata premaši kapacitete države, ona bi u svakom trenu mogla aktivirati tu opciju i zatvoriti se od priljeva azilanata.

Na dan ih ulazilo i 10.000

– Svi su imali pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj, odnosno mogućnost za podnošenjem zahtjeva za istu, što mogu potvrditi i sve međunarodne i civilne udruge koje su bile konstantno prisutne u prihvatnim kampovima, a nije ih bilo malo. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je Njemačka poslala otvoreni poziv migrantima, ali za njih nije organizirala prijevoz avionom – reagirao je nakon presude Ranko Ostojić u čijem je ministarskom mandatu započeo izbjeglički val.

Postojao je dogovor svih država na tzv. balkanskoj ruti, dokument poznat pod nazivom “Junckerov plan”. Ništa nismo radili na svoju ruku – podsjeća Ostojić.

– Treba imati na umu i sigurnosni aspekt: u jednom danu je na granici znalo ući od 6000 do u 10.000 migranata, a EU nije vodila računa o posljedicama za RH. No, mi smo već tada poslali jasnu poruku da Hrvatska neće biti hot spot. Uveli smo svoj sustav registracije migranta koji je poslije prepoznat kao efikasan i primijenjen i na čitavoj ruti.

Ako je Hrvatska pomagala nezakonite migracije, onda su to radile sve države na toj ruti. Postupak utvrđivanja odgovorne države članice je propisan uredbom što znači da je direktno primjenjiv u svim državama članicama jednakoznačno! Ipak, razmjeri krize bili su veliki i nitko od država na ruti nije primjenjivao Dublinsku uredbu, pa tako ni Slovenija nije slala zahtjeve ni organizirane transfere za povrat – navodi Ostojić.