Ostojić: Hrvatska neće dopustiti migrantsku rutu preko juga u turističkoj sezoni

Prilično su crne prognoze dijela hrvatskih, ali i političara iz regije da će se Hrvatska uskoro naći u Schengenskoj zoni slobodnog kretanja, posebice nakon posljednje migrantske kriza koja eskalira na teritoriju Bosne i Hercegovine, zbog čega je predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić predložio da se unutar BiH osposobe prihvatni centri kako bi se ovaj rastući problem bolje kontrolirao.

„Znam da je teko čuvati granicu od 1000 kilometara jer ljudi koriste dolinu Neretve ili preko Bihaća preko Hrvatske idu prema Sloveniji. Treba hitan razgovor sa zemljama u kojima se migranti nalaze. Prije svega s BiH i njima pomoći, zajedno s EU, oko prihvatnih centara u kojima bi se ta stvar puno bolje kontrolirala“, rekao je Ostojić novinarima na marginama konferencije posvećene Schengenu kod Dubrovnika koju je organizirao eurozastupnik Tonino Picula. Ostojić međutim vjeruje kako turistička sezona neće biti ugrožena, te da će policija znati odgovoriti iskušenjima, ali je u četiri navrata ipak ponovio da 'postoji opasnost' za RH.

„Postoji opasnost da Hrvatska postaje graničar u punom smislu. Ja vidim da će se EU sve više zatvarati i da će to dovesti da će Hrvatska imati ozbiljne da postane hot spot“, dodao je Ostojić. On je na jugu Hrvatske poručio kako ipak će Zagreb izbjeći otvaranje nove migrantske rute.

„Preko je 1000 kilometara duga granica s BiH, a preko BiH nitko to ne može kontroluratu tu rutu. Hrvatska neće dopustiti nikakav prolaz ovom rutom. Zamislite kako bi to izgledalo usred turističke sezone, ovdje u Metkoviću da imate incidente slike s tisućama ljudi koji pokušajau ući u RH a kasnije eventualno doći do zemalja koje su krajnji cilj“, rekao je predsjednik saborskog odbora. On je uvjeren kako Hrvatska neće uskoro ući u Schengenski sustav zbog politike 'zatvaranja' u EU, a što po njemu vodi i nestanku Europske unije. On je kritizirao i policiju, te aktualne vlasti tvrdeći da je promijenila politiku prema migrantima pa je'spremna i pucati na djecu'.

U video obraćanju na konferenciji povjerenik Europske Komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avarmopoulous rekao je kako je najvažnije stvarati sigurnije okružje uz primjenu balansa između sigurnosti i slobode kretanja, što je temeljna tekovina Europske unije. Izrazio je očekivanje da će Hrvatska, koja treba još ispuniti tehničke uvjete, ali i Rumunjska te Bugarska čije je članstvo povezano samo s političkom voljom, uskoro priključiti u zonu Schengena. Europski zastupnik Tonino Picula izrazio je ipak malo više optimizma u pogledu hrvatskog ulaska u Schengen, posebice stoga jer je i osobno s jednim amandmanom napravio iskorak u tome pravcu.

„Peta je godišnjica članstva u EU. Ovo je bio strateški doprinos stabilnosti i prosperitetu. Zato ne želimo stati na pola puta i ne ući u Schengenski prostor. To bi zaokružilo naše članstvo. Hrvatska mora napraviti domaću zadaću ispuniti 96 preporuka do kraja mandata ove komisije s obzirom da su jako skloni kao i ulasku Bugarske i Rumunjske“, rekao je Picula. Izrazio je međutim bojazan da bi se Mađarska i Slovenija mogle usprotiviti toj hrvatskoj ambiciji.

Prilično su crne prognoze dijela hrvatskih, ali i političara iz regije da će se Hrvatska uskoro naći u Schengenskoj zoni slobodnog kretanja, posebice nakon posljednje migrantske kriza koja eskalira na teritoriju Bosne i Hercegovine, zbog čega je predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić predložio da se unutar BiH osposobe prihvatni centri kako bi se ovaj rastući problem bolje kontrolirao.

„Znam da je teko čuvati granicu od 1000 kilometara jer ljudi koriste dolinu Neretve ili preko Bihaća preko Hrvatske idu prema Sloveniji. Treba hitan razgovor sa zemljama u kojima se migranti nalaze. Prije svega s BiH i njima pomoći, zajedno s EU, oko prihvatnih centara u kojima bi se ta stvar puno bolje kontrolirala“, rekao je Ostojić novinarima na marginama konferencije posvećene Schengenu kod Dubrovnika koju je organizirao eurozastupnik Tonino Picula. Ostojić međutim vjeruje kako turistička sezona neće biti ugrožena, te da će policija znati odgovoriti iskušenjima, ali je u četiri navrata ipak ponovio da 'postoji opasnost' za RH.

„Postoji opasnost da Hrvatska postaje graničar u punom smislu. Ja vidim da će se EU sve više zatvarati i da će to dovesti da će Hrvatska imati ozbiljne da postane hot spot“, dodao je Ostojić. On je na jugu Hrvatske poručio kako ipak će Zagreb izbjeći otvaranje nove migrantske rute.

„Preko je 1000 kilometara duga granica s BiH, a preko BiH nitko to ne može kontroluratu tu rutu. Hrvatska neće dopustiti nikakav prolaz ovom rutom. Zamislite kako bi to izgledalo usred turističke sezone, ovdje u Metkoviću da imate incidente slike s tisućama ljudi koji pokušajau ući u RH a kasnije eventualno doći do zemalja koje su krajnji cilj“, rekao je predsjednik saborskog odbora. On je uvjeren kako Hrvatska neće uskoro ući u Schengenski sustav zbog politike 'zatvaranja' u EU, a što po njemu vodi i nestanku Europske unije. On je kritizirao i policiju, te aktualne vlasti tvrdeći da je promijenila politiku prema migrantima pa je'spremna i pucati na djecu'.

U video obraćanju na konferenciji povjerenik Europske Komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avarmopoulous rekao je kako je najvažnije stvarati sigurnije okružje uz primjenu balansa između sigurnosti i slobode kretanja, što je temeljna tekovina Europske unije. Izrazio je očekivanje da će Hrvatska, koja treba još ispuniti tehničke uvjete, ali i Rumunjska te Bugarska čije je članstvo povezano samo s političkom voljom, uskoro priključiti u zonu Schengena. Europski zastupnik Tonino Picula izrazio je ipak malo više optimizma u pogledu hrvatskog ulaska u Schengen, posebice stoga jer je i osobno s jednim amandmanom napravio iskorak u tome pravcu.

„Peta je godišnjica članstva u EU. Ovo je bio strateški doprinos stabilnosti i prosperitetu. Zato ne želimo stati na pola puta i ne ući u Schengenski prostor. To bi zaokružilo naše članstvo. Hrvatska mora napraviti domaću zadaću ispuniti 96 preporuka do kraja mandata ove komisije s obzirom da su jako skloni kao i ulasku Bugarske i Rumunjske“, rekao je Picula. Izrazio je međutim bojazan da bi se Mađarska i Slovenija mogle usprotiviti toj hrvatskoj ambiciji.