On je vrlo pristupačna osoba i bio je sa svima vrlo blizak. Ponizan je i jako skroman. I ja sam augustinac kao i on. Bili smo kao braća – kaže za Večernji list svećenik Luis Fernando Oblitas Guerrero iz Chiclaya, gdje je novi papa Lav XIV., Robert Prevost, od 2015. do 2023. djelovao kao biskup, a prije toga bio je i misionar u toj južnoameričkoj zemlji. Guerrero ističe da su svi u toj zajednici ponosni što novi papa dolazi iz njihovih redova. – Vidjet ćete brzo kakav je to čovjek. Drago mi je što će ga sad cijeli svijet bolje upoznati – kaže Luis Fernando Oblitas Guerrero.
Chiclayo je središte istoimene pokrajine u sjevernom Peruu i regije Lambayeque, desetak kilometara od obale Tihog oceana i 770 kilometara od glavnog grada Lime. Osnovali su ga u 16. stoljeću španjolski svećenici nazvavši ga Santa María de los Valles de Chiclayo, a službeno ga je gradom proglasio predsjednik Felipe Santiago Salaverry 1835. kako bi odao priznanje hrabrosti njegovih građana u borbi za neovisnost. Četvrti je po veličini u državi i ima oko 740.000 stanovnika. Zovu ga i "Prijestolnicom prijateljstva" zbog ljubaznosti stanovnika.
– Odmah prvog trenutka kada je stigao k nama, shvatili smo da je on osoba koju je Gospodin dotaknuo – rekao je svećenik Carlos Samame, a Rita Paredes, laička članica biskupijskog tima za pastoralnu animaciju, dodala je da Prevost ima veliku karizmu, ali i nježan način obraćanja ljudima. Pamte kako je brinuo o njima tijekom pandemije COVID-19, kada je regija Lambayeque bila jedna od najpogođenijih područja u Peruu. Angažirao se u podjeli boca s kisikom oboljelima s respiratornim problemima.
– Ta je akcija zasigurno spasila mnoge živote – rekao je Samame. I kad su regiju zahvaćale poplave zbog obilnih kiša, biskup se povezao s vlastima i koordinirao akcije spašavanja i dostavu pomoći. – Zato ga ljudi ovdje ne zaboravljaju. U najgorim trenucima u svojim životima, bio je s njima – dodao je Samame. Papa Franjo je Prevosta biskupom imenovao 2015. Njegovo biskupsko geslo je "In Illo uno unum", naglašavajući jedinstvo s Kristom. U skladu s diplomatskim ugovorom, Prevost je postao naturalizirani peruanski državljanin prije nego što je postao biskup.
Slovenski-hrvatski biskup Gerardo Anton Žerdin, podrijetlom iz slovenske Lendave, koji djeluje u apostolskom vikarijatu San Ramon u misiji Atalaya u Peruu, upoznao je Prevosta. – Bio je stručnjak naše biskupske konferencije za kanonsko pravo. On je vrlo uravnotežen čovjek. Vrlo dobra osoba – rekao je biskup Žerdin za portal Družina. Prevost je redovnik augustinac koji je u misiju u Peru doputovao kao mlad svećenik, nakon nekoliko godina svećeništva. Novog papu dobro poznaje i vlč. Marko Jukić, svećenik misionar iz Perua.
– Kao svećenik koji posljednjih deset godina služi u Peruu, gdje sam također primio peruansko državljanstvo i sada kao Peruanac iz ljubavi prema ovoj zemlji i njezinu narodu, osjećam duboku radost videći čovjeka s tako bliskim vezama s našom peruanskom zemljom kako preuzima petrovsku službu. Misionarska dimenzija pape Lava XIV, svjetionik je za sve nas. Njegov život, obilježen desetljećima služenja na periferijama Perua, od Chulucanasa do Chiclayoa, odražava neumornu predanost najpotrebitijima. Kao augustinski misionar, hodao je uz ruralne zajednice, dijeleći njihove radosti i boli te gradeći mostove dijaloga i milosrđa. Njegova intelektualna priprema jednako je nadahnjujuća.
– S diplomom iz matematike, magisterijem iz teologije i magisterijem i doktoratom iz kanonskog prava na Sveučilištu Angelicum, Papa Lav XIV. spaja akademsku strogost s pastoralnom vizijom. Njegova disertacija o ulozi lokalnog priora u Redu sv. Augustina pokazuje njegovu sposobnost dubokog razmišljanja o crkvenom upravljanju, alat koji će sada voditi univerzalnu Crkvu s mudrošću i jasnoćom. Ne mogu ne istaknuti njegovu brigu za malog čovjeka, odjek Kristova srca. U Peruu je tadašnji biskup Prevost bio glas siromašnima, migrantima i marginaliziranima, promičući socijalnu pravdu i zaštitu okoliša. Njegovo uvjerenje da "biskup ne smije biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu" izaziva nas sve da živimo vjeru koja je bliska, ponizna i posvećena onima koji pate – kaže za Večernji list vlč. Marko Jukić, svećenik misionar iz Perua.
Iako se preselio u Peru, Prevost se redovito vraćao u SAD kako bi služio kao pastor i prior u svom rodnom gradu. Gdje god bio, pamte ga kao osobu koja je radila s marginaliziranim zajednicama i pomagala u izgradnji mostova među ljudima. Dijeli stavove pape Franje o migrantima, siromašnima i okolišu. Za talijanski RAI Prevost je ispričao da je odrastao u obitelji imigranata.
– Rođen sam u Sjedinjenim Državama, ali moji bake i djedovi bili su imigranti, Francuzi, Španjolci... Odgojen sam u vrlo katoličkoj obitelji, oboje mojih roditelja bili su vrlo angažirani u župi – rekao je.
Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u bolnici Mercy u Bronzevilleu u Chicagu u američkoj saveznoj državi Illinois. Majka, Mildred (rođena Martínez) diplomirala je knjižničarstvo na Sveučilištu DePaul, a otac Louis Marius bio je veteran američke mornarice iz Drugog svjetskog rata i nadzornik školskog okruga Brookwood u Glenwoodu u Illinoisu. Oba roditelja bila su visokoobrazovana. Novi papa ima dva starija brata, Louisa i Johna. Otac im je bio talijanskog i francuskog podrijetla, a majka je bila kći haićanskog zemljoposjednika miješane rase Josepha Martíneza i Louise Baquiet, rođene u New Orleansu. Američki mediji pišu da su navedeni kao crnci na popisu stanovništva 1900. godine, te da je Robertov djed s majčine strane bio proizvođač cigara podrijetlom iz Dominikanske Republike. John Prevost rekao je da su baka i djed s majčine strane stigli iz Haitija.
– U naše vrijeme nije se puno govorilo o korijenima – rekao je brat John za CNN. Baka i djed s očeve strane u SAD su stigli kao siročad bez ikakve dokumentacije. Majka Mildred bila je, rekao je, njihov duhovni vodič. Njezine dvije sestre bile su redovnice. Robert je odrastao u Doltonu, predgrađu koje graniči s krajnjim južnim dijelom Chicaga, bio je član župe sv. Marije Uznesenja, pjevao je u crkvenom zboru i služio kao ministrant. Završio je srednju školu u manjem sjemeništu u Hollandu u Michiganu 1973., redovno se pojavljujući na popisu najboljih učenika. Bio je glavni urednik školskog godišnjaka, tajnik studentskog vijeća i član Nacionalnog društva časti. Kao dobar govornik, rado je sudjelovao u studentskim debatama. Njegov brat John kazao je da je Robert od malih nogu želio biti svećenik, pa se s 14 godina i upisao na sjemenište.
– Sve je vodilo tome. U rujnu 1977. pridružio se Redu svetog Augustina kao novak, živeći u crkvi Bezgrešnog Začeća u St. Louisu u Missouriju. Red svetog Augustina osnovan je 1244. odlukom pape Inocenta IV., a temelji se na učenjima Isusa Krista, a kasnije i Aurelija Augustina, biskupa Hipona. Osnovan je kako bi živio i promicao duh zajedništva kakav su živjele prve kršćanske zajednice. Danas u 47 država djeluje oko 2800 augustinaca. Prve zavjete Prevost je položio u rujnu 1978., a svečane zavjete u kolovozu 1981. Stekao je diplomu prvostupnika iz matematike na Sveučilištu Villanova, augustinskom koledžu i potom magistrirao teologiju na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu 1982. Tijekom studija radio je i kao profesor fizike i matematike u srednjoj školi sv. Rite u Chicagu. Za svećenika ga je 19. lipnja 1982. zaredio nadbiskup Jean Jadot. Završio je doktorat iz kanonskog prava na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu, s doktorskom disertacijom "Uloga lokalnog priora u Redu svetog Augustina".
Kao mladi svećenik, Prevost se pridružio augustinskoj misiji u Peruu 1985. godine, služeći kao kancelar teritorijalne prelature Chulucanas 1985. i 1986. godine. Vrativši se u Peru 1988., proveo je cijelo jedno desetljeće vodeći augustinsko sjemenište u Trujillu, predajući kanonsko pravo u biskupijskom sjemeništu. Zahvaljujući njemu, povećao se broj mladih koji su odlučili priključiti se redu augustinaca. Nije se bojao podići glas protiv nepravde. Kritizirao je zločine koje je počinio bivši peruanski predsjednik Alberto Fujimori i peruanska vojska, posebno zloglasna grupa Colina, eskadron smrti osnovan 1991. Skupina Colina, koju je predvodio bojnik peruanske vojske Santiago Martín Rivas, sudjelovala je u ubojstvima i nestancima najmanje četrdeset devet osoba i sustavno kršila ljudskih prava. Prevost je tražio da se Fujimori, nakon uhićenja, ispriča zemlji.
Prevost je stao i na stranu stanovnika regije Norte Chico protiv nasilja radikalne skupine poznate pod nazivom Shining Path (Sjajni put). Ta samoprozvana Komunistička partija Perua je 1980. godine gerilskim metodama pokušala svrgnuti vladu i uspostaviti diktaturu proletarijata. Postala je zloglasna zbog brutalnosti, nasilja protiv seljaka, sindikata i konkurentskih marksističkih skupina. Vlada ju je nazvala terorističkom organizacijom, a takav status ima i u SAD-u, Europskoj uniji, Kanadi... Prevost je 1998. izabran za priora provincijala Reda provincije sv. Augustina Majke Dobrog Savjeta sa sjedištem u Chicagu. U nekoliko se navrata susretao sa slučajevima seksualnog zlostavljanja u crkvenim redovima. Odobrio je augustinskom svećeniku Jamesu Rayu, suspendiranom iz javne službe zbog optužbi za seksualno zlostavljanje maloljetnika, boravak u samostanu sv. Ivana Stonea u Chicagu, nakon što je nadbiskupijski odbor za reviziju odbio prethodni smještaj zbog blizine župne škole u crkvi sv. Tome Apostola.
Tijekom Prevostova mandata priora, protiv Richarda McGratha, bivšeg predsjednika katoličke srednje škole Providence, augustinske institucije, podnesene su pritužbe na zlostavljanje maloljetnika, pa je i smijenjen 2017. nakon istrage kaznenih djela povezanih s dječjom pornografijom. Obitelj učenika koji je tvrdio da ga je McGrath silovao nagodila se za dva milijuna dolara s biskupijom Joliet. I tijekom svog boravka u Chiclayu, Prevost je bio suočen sa seksualnim zločinima svećenika Ricarda Yesquéna i Eleuteria Vásqueza Gonzálesa. Neke su se žrtve požalile da Prevost nije dovoljno temeljito istražio njihove slučajeve. Biskupija Chiclayo izjavila je da je biskup slijedio odgovarajuće postupke, sastao se sa žrtvama i pokrenuo kanonsku istragu Dikasterija za doktrinu vjere.
– Ako ste žrtva seksualnog zlostavljanja od svećenika, prijavite to – pozvao je biskup vjernike preko lista La República. Novinar Pedro Salinas, koji je istraživao i razotkrivao zločine koje su počinili članovi crkvene družbe Sodalitium Christianae Vitae, uključujući seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje, istaknuo je da je biskup uvijek izražavao podršku žrtvama. Salinas je izjavio da su neki peruanski svećenici povezani sa Sodalitiumom i desničarskim političkim elitama pokušali oklevetati Prevosta u znak osvete za njegovu ulogu u pape Franjinu raspuštanju Sodalitiuma zbog skandala sa seksualnim zlostavljanjima.
– Odigrao je važnu ulogu u borbi protiv zlostavljanja u peruanskoj Crkvi – tvrdi Salinas. U intervjuu za Santa Siestu, Salinas je otkrio dosad nepoznate detalje o Prevostovoj karijeri. Novi papa bio je, tvrdi, središnja figura u borbi za pravdu u Peruu, suočen s okrutnom kampanjom blaćenja koja ga je lažno povezivala s prikrivanjem zlostavljanja. No, biskup se nije dao zastrašiti, dao je podršku žrtvama i odigrao ključnu ulogu u raspuštanju organizacije Sodalitium Christianae Vitae, koja se sastojala od katoličkih laika i svećenika zvanih sodaliti. Okupila je oko 20.000 članova u Latinskoj Americi i Sjedinjenim Državama. Imala je ogroman utjecaj u Peruu, no nakon ozbiljnih optužbi za elitizam, konzervativizam i autoritarizam, te za seksualno zlostavljanje, naposljetku je 14. siječnja ove godine papa Franjo i potpisao dekret o ukidanju.
Aktivno koristi društvene mreže. Preko njih kritizirao je neke stavove političke ljevice u Peruu, protiveći se političkim pokretima koji su nastojali legalizirati pobačaj, eutanaziju i LGBT prava... Objavama na društvenim mrežama izrazio je podršku cijepljenju tijekom pandemije COVID-19 i kritizirao američku imigracijsku politiku predsjednika Donalda Trumpa i potpredsjednika J. D. Vancea. Govoreći prošle godine o klimatskim promjenama, rekao je da je vrijeme da se prijeđe "s riječi na djela". Kao primjer toga navodi se da je predložio postavljanje solarnih panela i uvođenje električnih vozila. Podržao je odluku pape Franje da se ženama prvi put dopusti pridruživanje Dikasteriju za biskupe.
Majka i otac nisu dočekali njegov izbor za papu. Mildred je preminula 1990., a otac Louis 1997. Majka je prije smrti zamolila da se umjesto cvijeća za njezin grob uplati novac za misionare augustince u Peruu. S braćom je Robert u dobrim odnosima, a jedan od njih otkrio je da se konzultirao s njima o svom potencijalnom papinskom imenu večer prije konklave. Uz engleski, tečno govori i španjolski, talijanski, francuski i portugalski, a zna čitati latinski i njemački. Prevost je ljubitelj nogometa i tenisa, pa kad je izabran za papu, peruanski nogometni savez objavio je da "vjera ima novog kapetana." Navijao je za klub Alianza Lima, pišu peruanski mediji. Potkraj siječnja 2023. Papa ga je pozvao u Rim za prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku, promovirajući ga u nadbiskupski čin. Imenovao ga je kardinalom prošle godine i dodijelio mu đakonat svete Monike. Kao voditelj Dikasterija, sudjelovao je na papinim posljednjim apostolskim putovanjima. Tijekom hospitalizacije pape Franje u bolnici Gemelli, kardinal Prevost predvodio je krunicu za njegovo zdravlje na Trgu svetog Petra.
>> VIDEO Hrvat tijekom prijenosa proglašenja pape napravio nevjerojatnu stvar, svi komentiraju njegov potez
Svatko tko je podrzavao Cijepljenje MRNA bockom je u sluzbi Sotone, bio to Papa ili obican covjek jer u cjepivu se nalazi Enzim imenom LUCIFERAZA mislim da rijec sve kazuje.