Od krvi koju daruju psi izrađuje se svježe zamrznuta plazma

Svježe smrznuta plazma iznimno je važan krvni pripravak koji se koristi u liječenju pasa s teškim i životno ugrožavajućim stanjima. Na Klinici za zarazne bolesti Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provodi se uzorkovanje krvi pasa darivatelja u svrhu izrade svježe smrznute plazme (engl. fresh frozen plasma, FFP).

Svježe smrznuta plazma sadrži brojne vrijedne sastojke – faktore zgrušavanja krvi, albumine, imunoglobuline, antitrombin, inhibitore proteaza i druge ključne proteine. Zahvaljujući tome koristi se za liječenje nedostatka proteina plazme, koagulopatija, kao koloidna terapija kod pacijenata s refraktornom hipotenzijom ili teškom hipoalbuminemijom, kod poremećene vaskularne permeabilnosti i kritično oboljelih pacijenata sa sindromom sistemskog upalnog odgovora (engl. systemic inflammatory response syndrome, SIRS), npr. sepsa, nekrotizirajući pankreatitis, parvovirusna infekcija, akutna trauma, te kod nedostatka pasivnog imuniteta. Primjerice, psi koji su preboljeli parvovirozu ili su nedavno cijepljeni protiv zaraznih bolesti imaju povećanu razinu protutijela na parvovirus, što njihovu plazmu čini tzv. hiperimunom plazmom. Takva plazma može uvelike pomoći u liječenju štenaca s nedostatkom pasivne imunosti koji obole od parvoviroze. Plazma se odmah nakon izrade pohranjuje u odgovarajućim uvjetima na Klinici za zarazne bolesti u svrhu liječenja navedenih stanja pacijenata Sveučilišne veterinarske bolnice.

Darivatelj krvi može biti zdrav pas mirne naravi, star između jedne i 10 godina, težak najmanje 25 kilograma. Važno je da je uredno cijepljen protiv zaraznih bolesti, redovito zaštićen protiv vanjskih nametnika te slobodan od virusnih, bakterijskih i parazitskih infekcija. Također, pas darivatelj ne smije primati nikakve lijekove, niti smije imati povijest ozbiljnih bolesti ili šum na srcu. Darivatelj smije biti samo ako nikad nije primio transfuziju krvi. Pas ne smije darivati krv češće od svaka dva mjeseca, a preporučeni razmak između darivanja je od četiri do šest mjeseci. Darivatelj ne može biti pas koji nije u dobroj fizičkoj kondiciji, koji ima ugrađene kirurške implantate, koji prima lijekove u trenutku darivanja krvi ili ih je primao u posljednjih 14 dana.

Svi psi koji pristupe darivanju krvi prolaze detaljan klinički pregled, a obavljaju im se i laboratorijske pretrage krvi koje su besplatne za njihove vlasnike, uključujući kompletnu krvnu sliku i testiranje na vektorske bolesti poput piroplazmoze, lišmanioze, anaplazmoze, borelioze, erlihioze i dirofilarioze. Rezultati ovih pretraga dostupni su vlasnicima i mogu biti korisni za opći uvid u zdravstveno stanje psa.

Ako se na temelju kliničkog pregleda i krvnih nalaza ustanovi da je pas pogodan darivatelj krvi, tada se sam postupak darivanja provodi pod stručnim nadzorom u jutarnjim satima rada Klinike za zarazne bolesti. Pas darivatelj mora biti natašte, smije piti vodu, a sam postupak darivanja traje kratko. Cijeli proces odvija se u mirnom i kontroliranom okruženju. Važno je znati da je darivanje krvi općenito siguran postupak, ali kao i svaki medicinski zahvat može nositi određene rizike za darivatelja. Kratkoročne posljedice mogu uključivati blagu slabost ili umor, privremeni pad krvnog tlaka i hematom na mjestu uboda. U slučaju prečestog darivanja krvi moguća je pojava anemije kao posljedica nedostatka željeza. U svrhu smanjenja navedenih rizika provode se pravilan odabir darivatelja, klinički pregled i krvne pretrage te se osiguravaju odgovarajući intervali između darivanja krvi, mirno okruženje te nadoknada vode i hrane nakon darivanja krvi.

Ako želite da vaš pas postane heroj koji spašava živote, javite se na zaraze@vef.unizg.hr i saznajte više o mogućnostima uključivanja u ovaj plemeniti program. Darujući krv, vaš pas može nekome pružiti novu šansu za život!