Prošle je godine u Hrvatskoj počinjeno više od 1500 kaznenih djela vezanih za povredu intelektualnog vlasništva, odnosno internetsko piratstvo – šteta: gotovo 400 milijuna kuna!
Nelicencirani softver koji se u hrvatskoj može naći na više od polovice računala nije “kavalirski” delikt nego ozbiljan prekršaj koji koči razvoj ekonomije i stvaranje novih vrijednost, zaključak je jučerašnjeg predstavljanja rezultata međunarodnog udruženja BSA (Business Software Alliance).
Broj “hakiranih” programa u Hrvatskoj posljednjih se godina nije smanjio. U odnosu na prvu studiju koja je objavljena 2003. broj ilegalnih softvera se udvostručio – na 54%. A u usporedbi s zemljama članicama EU Hrvatska je zauzela 6. mjesto po broju nelicenciranih računalnih programa, igrica, operativnih sustava...
Ilegalna proizvodnja i distribucija piratskog softvera sve više ulazi i u fokus međunarodnih kriminalnih organizacija koje "poslovanje" šire i na područje novih medija. Tako je Željko Topić, ravnatelj Zavoda za intelektualno vlasništvo, objasnio da raspolaže podatkom kako su se meksički narkokarteli na američkom kontinentu uključili i u taj posao. Dnevno zarade više od dva milijuna dolara.
Odgovarajuće korake u borbi protiv piratstva poduzet će Ministarstvo unutarnjih poslova koje već ima radnu skupinu za borbu protiv internetske krađe.
– Novi zakon o kaznenom postupku uključivat će i povredu intelektualnog vlasništva – kazao je Krešimir Sikavica, načelnik MUP-ova odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije. U prijevodu to znači da bi već ove jeseni u slučaju sumnje na piratstvo specijalni odjel MUP-a mogao, uz nalog suca, prisluškivati telefonske razgovore, pratiti sumnjivce i njihove mrežne priključke.
Da se posao s ilegalnim kopijama ne isplati, brojkama je potkrijepila Božena Vrbanić, zamjenica glavnog inspektora Državnog inspektorata. Prošle je godine na 3790 računala nađeno više od 500 hakiranih programa, a 145 educiranih inspektora specijaliziranih na prepoznavanje piratstva na licu je mjesta naplatilo 800 tisuća kuna. Podnijeli su i više stotina prekršajnih prijedloga, a tu su i moguće odštete vlasnicima licencija.
Tvrtke koje koriste nelicencirane proizvode mogu biti kažnjene globom do 50 tisuća kuna, obrtnici s dvije do 10 tisuća, a građani s četiri tisuće kuna.
Ilegalni softver
Od internetskog piratstva u Hrvatskoj šteta 400 milijuna kuna
Broj “hakiranih” programa u Hrvatskoj posljednjih se godina nije smanjio. U odnosu na prvu studiju koja je objavljena 2003. broj ilegalnih softvera se udvostručio – na 54%.
ZAPISANO U ZVIJEZDAMA
Od njih ne očekujte skupe darove: Pet horoskopskih znakova koji za Božić paze na svaki novčić
Skupi pokloni im nisu prioritet – novac doživljavaju kao sigurnost, a ne kao ukrasnu mašnu
DOM IZ SNOVA
FOTO Evo kako izgleda stan Ide Prester u Beogradu: Ovu oazu mira ne bi prodala ni za živu glavu
Kolinda Grabar-Kitarović još jednom oduševila linijom, a ovako se mijenjala tijekom godina
Naši novinari u borbi za titulu Shopping majstora: glasajte i osvojite vrhunske poklone!
Digitalna gradnja
Digitalni modeli, dronovi i strojevi: evo kako izgledaju gradilišta budućnosti
STRABAG u Hrvatskoj uvodi BIM 5D®, dronove i 3D navođenje strojeva koji predviđaju rizike, skraćuju rokove i donose potpunu transparentnost u svim fazama gradnje.
Ovaj članak je vic doslovno. VL koristi Adobe Photoshop koji NIJE licenciran na SVIM računalima, kao i software za prijelom stranica. Ministrstva također koriste 90% crackanog , a ne \"hakiranog\" software-a. to je velika razlika.. Ne bi želio objašnjavatiu čuvaru ovaca ovdje piostupak licenciranja software-a prema licencama i broju korisnika, te načinu/vremenu uporabe jer bi mu govorio kineski , pa ne bi skužio ništa. Tražim posao: doslovno, honorarno uređivati vaše TECH stranice koje su gore od Big Brothera, koji je zadnji šljam olajav rubrike.. Em objavljujete stvari par godina stare em, nemate pojma o pojmu..