Debljina je postala jedno od ključnih pitanja održivosti zdravstvenih sustava, ali odgovornost za odgovore na debljinu ostaje fragmentirana između zdravstva, obrazovanja, industrije, lokalnih zajednica i javnih politika. Istodobno, razvoj novih terapijskih mogućnosti, uključujući GLP-1 lijekove, mijenja način na koji zdravstveni sustavi pristupaju liječenju debljine. Kako povezati prevenciju, kliničku skrb, prehrambene politike, edukaciju i financiranje u koherentan i dugoročno održiv odgovor sustava, raspravljalo se na jednom od panela danas održanog HealthComm Foruma.
-Djeca koja sada idu u prvi razred 2040. godine imat će 21 godinu, bit će studenti i mladi ljudi, a o našim današnjim odlukama ovisi hoće li u zdravstveni sustav ući zdravi ili ne - podsjetila je Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva.
Željko Miličević iz tvrtke Eli Lilly nadovezao se potvrdivši da je riječ o zahtjevnom globalnom problemu za koji danas imamo sve alate. Imamo mogućnost učinkovita liječenja, što donedavno nije bilo moguće, a trend možemo mijenjati samo prevencijom i koordinacijom, ustvrdio je. S njim se složio kardiolog dr. Viktor Peršić, kazavši da nemamo problem s razumijevanjem debljine, ali smo zaglavili između znanja i djelovanja. Bitno je djelovati na navike, istakla je obiteljska liječnica dr. Ljiljana Ćenan.
-Mi smo zemlja u kojoj slavimo i tugujemo uz hranu. Hrana je dio naše kulture. Stoljećima su osobe s debljinom bile percipirane kao zdrave. Taj se narativ mijenja, što vidimo posljednjih godina, pa je zbog toga lakše raditi i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Međutim, daleko smo od rješenja. Manje nam treba rasprave, a više djelovanja. Potrebno je osvijestiti pacijente da debljina nije samo čimbenik rizika, već bolest. No čak i kada to uspijemo, nemamo razvijen put pacijenta za dugoročno praćenje. Debljina se ne može riješiti jednom terapijom. Pacijente je potrebno pratiti cjeloživotno i upravo tu najviše gubimo - poručila je dr. Ćenan.
I. Portolan Pajić podsjetila je da Akcijski plan koordinira Ministarstvo zdravstva, ali ključna je njegova provedba. Oko 35% djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili problem s debljinom. Iskorak je i uvođenje zdravog obroka u školama, normativa prehrane i novih sportskih dvorana, ali još je puno prostora za poboljšanje.
Europska komisija istaknula je debljinu kao važan čimbenik kardiovaskularnih bolesti. Mogućnosti liječenja danas su velike, no liječi se tek dva do tri posto ljudi. Velik broj ljudi na debljnu ne gleda kao na bolest, no osvještavanje javnosti o problemu debljine dovest će do toga da ljudi počnu tražiti pomoć. Moderator panela Marko Janković ukazao je na činjenicu da se malen broj liječnika bavi debljinom i da se tim problemom u Hrvatskoj ne može baviti samo 300 ili 400 ljudi.
Posljednjih godina farmaceutska industrija odigrala je veliku ulogu lijekovima koji se uspješno obračunavaju s viškom kilograma, međutim, kako upozorava Željko Milićević, to nisu čarobna rješenja. - Ona to mogu biti samo u rukama liječnika koji problem rješavaju na odgovarajući način. Mnogo je veći problem održavati tjelesnu masu nego samo izgubiti kilograme - podsjeća Milićević.
Do 2040. godine trebamo smanjiti pojavnost debljine te više raditi na konkretnim aktivnostima, a manje na deklaracijama. Bez sinergije nema uspjeha. Promjenu moramo napraviti sada ako želimo da mladi u zdravstveni sustav ulaze zdravi, poruučila je Ivana Portolan Pajić. Ustvrdila je da je debljina dijagnoza te je u podlozi mnogih bolest, stoga treba uklanjati stigmu s debljine i njezina liječenja te na liječenje i prevenciju gledati kao na dobrobit za pojedinca i zajednicu.