Od 937 naših medvjeda 543 su ženke

U Hrvatskoj živi između 793 i 937 smeđih medvjeda, od kojih su 58,2 posto ženke – prva je znanstvena procjena brojnosti populacije i omjera mužjaka i ženki tih zvijeri u Hrvatskoj, do koje su došli istraživači u skolpu projekta Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama – Life DinAlp Bear, a koji se provodi u Hrvatskoj, Sloveiji, Italiji i Austriji. Znanstvenici su do tih podataka došli pomoću medvjeđeg izmeta koji su skupljali na području Hrvatske i Slovenije i iz njega analizirali DNK.

Sjeverozapadni Dinaridi

Akcija skupljanja izmeta trajala je od rujna do prosinca 2015. kad je u Hrvatskoj i Sloveniji prikupljeno 4687 genskih uzoraka s područja većeg od 20.000 četvornih kilometara odnosno na području sjeverozapadnih Dinarida u obje zemlje. Uzorke medvjeđeg izmeta prikupljalo je oko dvije tisuće volontera – uglavnom lovaca i šumara, ali i šira javnost. To je bila jedna od najvećih takvih akcija u svijetu. Rezultati analize tih genskih uzoraka smeđih medvjeda objavljeni su ovih dana. Brojka od 937 medvjeda na teritoriju RH se pri tome uzima kao maksimalna godišnja vrijednost brojnosti populacije u proljeće 2015. s uključenim godišnjim pomlatkom, a brojka od 793 medvjeda uzima se kao minimalna u zimi 2015. s uključenim godišnjim mortalitetom i bez pomlatka iz 2016.

Za Sloveniju je procijenjeno da je maksimalni broj tih medvjeda s pomlatkom 711, a 599 minimalni je njihov broj.

U Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje, većina smeđih medvjeda su ženke, a mužjaka je 41,8 posto. Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže da su medvjedice u većini jer se mužjake više odstreljuje. Dodaje da je Hrvatska kad je ulazila u Europsku uniju morala procijeniti koliko smeđih medvjeda ima na svom teritoriju i da smo tada naveli podatak o 940 jedinki tih zvijeri. Znanstvena procjena brojnosti smeđih medvjeda tako je sukladna tim procjenama. Huber kaže da je on još prije 10 godina procijenio da u RH ima oko 1000 smeđih medvjeda.

Poginu u prometu

Medvjeđa populacija se osim prirodnim putem smanjuje i odsterlom. Tako je ove godine dopušten odstrel 130 tih zvijeri, a prijašnjih je godina ta kvota iznosila 120. Usto, Huber ističe, 10 do 20 medvjeda godišnje strada u prometu, od vlaka, automobila ili kamiona.

Uz to se tri do četiri medvjeda godišnje interventno odstrijeli, a radi se o zvijerima koje stvaraju probleme odnosno rade štetu ljudima. Medvjedi u Hrvatskoj obitavaju u Gorskom kotaru, Lici i na Velebitu, a zna se dogoditi da neki od njih preplivaju more i dođu na otok Krk. U tom slučaju također su meta za interventni odstrel.

Huber objašnjava da ženka smeđeg medvjeda ima prosječno 2,18 mladih, koji s njom ostaju do druge godine života. Tako da ženka ima mlade svake dvije godine. Prosječna starost hrvatskih smeđih medvjeda je pet godina, prosječni životni vijek te vrste premašuje 20 godina, a nerijetko neki od njih dožive i 40 godina. Stoga je populacija hrvatskih smeđih medvjeda, kaže Huber, jako mlada.

Brojnost populacije smeđih medvjeda trebala bi se znanstveno procjenjivati na takav način svakih pet-šest godina, no Huber napominje da to ovisi o projektu i mogućnostima njegova financiranja. Projekt Life DinAlp Bear pak započeo je u srpnju 2014. i trajat će do kraja lipnja 2019. godine. Proračun projekta je 5,98 milijuna eura, od kojih 4,1 milijun eura dolazi iz financijskog doprinosa EU.